Do prije deset godina pušači su u prosjeku za kutiju cigareta izdvajali oko tri marke. Danas je to čak i duplo više. 

Umjesto da se riješe cigareta koje i škode zdravlju i kućnom budžetu, pušači su se dovijali na razne načine da zadrže štetnu naviku. 

"Ima se kupiti duvana, prešli ste na duvan? Krpimo. Dok mognem pušiću, kad ne mognem prestaću. Šta vam predstavljaju cigarete? Zadovoljstvo", odgovaraju građani.

Ima i onih na koje su poskupljenja, ali i porodica, ipak uticali. Tako su poslije tri decenije pušačkog staža, odlučili da stave tačku. 

"Pušio sam jedno 35 godina da mi je doktor zabranjivao ne bi bacio sigurno. Zbog čega ste onda odlučili? Nedostajala mi je jedna marka da kupim. Majke mi, živa istina", ističu građani. 

"Prvo žena baci to, idi na verandu, idi na hodnik, ja one cigare u ruku i bacim. Sad neću nikako. Smrdila mi garderoba, sve mi smrdilo.  Sad meni smeta. Ženska da je ne znam kakva ja bježim, osjeti se na dim, neću ni blizu. Bogami. Ja kao ja sam bacio poslije rata, a supruga je duvandžija i sin, kcerka nije. Nije problem što su oni ovisnici o duvanu jer je problem, što nema kontrole, što se pojavilo divljih pakovanja", kažu građani. 

Sve su češće zaplijene ilegalnog duvana. I to ne samo u Srpskoj, već i regionu. Broj pušača nikako da se drastično smanji. A trebalo bi, kažu ljekari. Ako ništa, onda zbog zdravlja. 

"Pušenje samo po sebi je jedan od glavnih faktora rizika za nastavanak kardiovaskularnih oboljenja srca, i krvnih sudova, kao i za mnog, mnoga druga oboljenja. Pocevsi od karcinoma pluca, problemi sa sterilitetom, problemi sa nastankom drugih tumora, ostecenjem koze i mnoge mnoge druge bolesti zbog pusenja", rekao je Draženko Vuković, kardiolog. 

Nije to problem samo Srpske, već cijelog svijeta za koji se slobodo može reći da je u pandemiji pušenja, poručuje doktor Vuković i dodaje da je, prema određenim istraživanjima, u svijetu oko 50 odsto odraslih muškaraca pušača, i oko 25 odsto žena. Za pušača se, kaže, smatra svaka osoba koja dnevno ispuši minimum tri cigarete.