"Balkan je na raskrsnici, a pravac kojim će krenuti najviše zavisi od lidera u svakoj zemlji regiona. Ako se budu ponašali kao prave vođe, a ne kao `podanici` Zapada, biće napretka, tim prije što se i u američkoj politici prema Kosovu i cijelom regionu dogodila značajna promjena", rekao je Mejer u intervjuu za "Večernje novosti". 

On je istakao da su se SAD okrenule ka Bliskom istoku, Rusiji, pa Balkan nije više visokorangiran u prioritetima kao devdesetih godina prošlog vijeka, te da, osim toga, administracija američkog predsjednika Donalda Trampa mnogo vjeruje u lokalno samoopredjeljenje. 

"Iako je još uvijek najveći dio politike ostao stvar inercije prenesene iz prošlosti, nova administracija kaže: `Na vama je da odlučite`. To je stvarna prilika za vaše lidere", kaže Mejer. 

On je naglasio da je političar koji to najbolje razumije predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. 

"On jeste odbačen u Vašingtonu, čak sankcionisan, ali to mu mnogo ne škodi", rekao je Mejer i dodao da je BiH fiktivna država, s obzirom da je prava moć u rukama etničkih zajednica, a ne u Sarajevu. 

Ukoliko lideri na Balkanu žele promjenu granice, Mejer smatra da se Vašington tome neće suprotstaviti. 

"Ali, NJemačka će se suprostaviti, jer strahuje od nestabilnosti. Britanci su raspoloženi fifti-fifti, dok bi EU prihvatila rješenje ako do njega dođe mirno", rekao je Mejer. 

On smatra da je priča o razgraničenju zapravo promjena granica. 

"Srpskim prijateljima sam rekao da moraju da razumiju da se veći dio Kosova i Metohije ne može vratiti, jer to znači rat. Ali, oblast sjeverno od rijeke Ibar je druga priča", rekao je Mejer, koji danas radi kao dekan američkog Univerziteta za nacionalnu bezbjednost "Danijel Morgan". 

Kada je riječ o južnom dijelu Kosova i Metohije, Mejer je rekao da srpske zajednice imaju opcije ili da ostanu ili da se presele, te da isto važi i za albansko stanovništvo sjeverno od Ibra. 

"Potrebno je pregovarati i o većinskim albanskim oblastima u Preševskoj dolini. Takođe, potrebno je održati i referendum u Republici Srpskoj sa tri opcije - ostanak u BiH, nezavisnost ili pridruženje Srbiji. To bi zemlje načinilo homogenijim", smatra Mejer. 

Govoreći o hrvatskim aspiracijama ka BiH, Mejer kaže da se hrvatsko stanovništvo u BiH smanjuje, ali da postoje dijelovi BiH gdje bi trebalo održati referendum o pripajanju Hrvatskoj. 

"To ostavlja prostor za malu bošnjačku državu. Ona ne bi bila manja od Kosova i mislim da bi i tu muslimansko stanovništvo trebalo da ima zaštitu kao Srbi na jugu Kosova i Albanci sjeverno od Ibra", rekao je Mejer.