Do 2018. godine postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se, za posljednjih 15 godina, kreće 110 dečaka na 100 djevojčica, pokazuje istraživanje Kliničkog centra, prenosi Dan.

Podaci iz Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja pokazuju da se ukupno godišnje obavi čak 1.400 abortusa, od kojih je samo dio opravdan i iz zdravstvenih razloga.

Programski direktor CAZAS-a Sanja Šišović kazala je za Dan da svako ima pravo da slobodno i odgovorno odlučuje o broju djece i razmaku između rađanja, što uključuje i odluku da li uopšte imati decu i pristup sredstvima za praktikovanje ovog prava.

“Selektivni abortusi su problem o kojem se posljednjih godina mnogo govorilo u javnosti i činjenica je da oni postoje u velikoj mjeri. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da ovaj problem i dalje ostaje prisutan i da se nedovoljno radi na prevenciji. Vjerujem da je u praksi broj abortusa, pa i selektivnih, značajno veći nego što imamo mogućnost da čujemo. Da li se neko bavi abortusima u Crnoj Gori? Vjerujem da se bave zdravstveni radnici, a naročito ginekolozi koji svakodnevno rade sa pacijentkinjama, pružaju im informacije i zdravstvene usluge”, ističe Šišović.

Ona navodi da je svijest o značaju kontracepcije i dalje veoma niska i dok broj neplaniranih trudnoća raste, pristup kontracepciji i kvalitetnom seksualnom obrazovanju i dalje je neadekvatan.

“Ovo se direktno preslikava upravo na značajan broj abortusa kao posljedice neželjene trudnoće. Vjerujem da se broj neplaniranih trudnoća može opravdati neadekvatnim pristupom kontracepciji i nedovoljnim osnaživanjem i edukacijom žena i muškaraca o planiranju porodice. Porast abortusa nam samo ukazuje da je broj neplaniranih i neželjenih trudnoća u porastu i ujedno upozorava da se moramo ozbiljnije baviti pitanjem reproduktivnog zdravlja i obrazovanja u Crnoj Gori. U neku ruku, može se reći da je ovaj broj donekle i očekivan imajući u vidu da trećina žena ima nezadovoljavajuću kontracepciju to se odnosi na žene koje ne koriste nikakvu kontracepciju, a žele da odlože sljedeće rađanje ili potpuno prekinu rađanje. Ključni problem leži u tome što, osim što sa mladima na vrijeme ne razgovaramo o planiranju porodice na pravi način, imamo nisku svest o značaju kontracepcije”, ističe Šišovićeva.

Prije dvije godine započeta je kampanja “Neželjena” zbog alarmantnih podataka da se u prethodnih 15 godina zbog selektivnih abortusa godišnje rađalo oko 280 djevočica manje nego dječaka.

Šišović ističe da porast abortusa nikako ne smije da nas navodi na razmišljanje da li ga treba ograničiti ili ukinuti, jer sve žene i djevojke treba da imaju pravo na prekid trudnoće. Prema njenim riječima, više nego ikada moramo glasno govoriti o važnosti planiranja porodice i kontracepciji kao i savjetovalištima iz domena reproduktivnog zdravlja.

“Mi se ovom temom bavimo kroz edukacije i osnaživanje, kroz zagovaranje za unapređenje reproduktivnih prava i zdravlja. Mišljenja sam da se sistem tj. država nedovoljno bavi reproduktivnim i seksualnim zdravljem imamo usvojenu Strategiju za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja 2013-2020. koja nedovoljno targetira ove oblasti. Mi već dvije godine nismo dobili odgovor na pitanje koji su dosadašnji rezultati sprovođenja ove strategije, a njena implementacija je u završnoj godini tako da ne možemo zaključiti kakav je nacionalni odgovor na ovaj problem”, kaže Šišovićeva.