Hrvatska

Izbjegavali moćnike, udarali po "sitnoj ribi": Kako je RBA leasing potkradao građane?

  • Извор: АТВ
  • 03.02.2022. 10:20

Kako su najmoćniji među nama - banke - u dobroosmišljenoj pljački koja je trajala 10 godina potkradali građane, ali ne sve. Izbjegavali su moćnike, velike firme, ali deblji su kraj izvukli oni najranjiviji - trgovci, mali i srednji preduzetnici.

Dijelili su ih na one koje neće varati i one "glupe" koji neće ni primijetiti da ih potkradaju.

Sve to tvrdi dugogodišnja radnica koja je isprintala tone i tone materijala kojima potrepljuje ono što tvrdi.

Rajfajzen leasing namjerno potkrada svoje korisnike

Oni koji su trebali krazniti pohlepne menadžere koji su pokrali hiljade svojih sugrađana, rekli su da nemaju mehanizme za kažnjavanje.

Ova leasing prevara prevazilazi granice Hrvatske. Bankovni uticaj je veliki, nazivaju ih i kartelima.

O ovoj temi opširno se govorilo u emisiji Ivane Paradžiković "Lice pravde" televizije UNA.

Ljudi iz RBA Leasinga došli su 2008. godine na sjajnu ideju iskorišćavajući pravni sistem Hrvatske. Uz pomoć promjenjivih kamatnih stopa isisali su stotine miliona kuna. Tome svjedoči Sanja Mehinović bivši član Uprave RBA leasinga, bez koje bi ova pljačka davno bila zaboravljena.

Nisu pljačkali sve

"Niže klase u ovom društvu, trgovci, prevoznici, preduzetnici, male firme, malo i srednje preduzetništvo, od njih se uzelo i odnijelo. To je poenta ove proče i što je žalosno da niko nema motiva sjesti i reći da trebamo naći model kako taj novac vratiti", kaže Mehinović.

U Ugovorima o operativnom finansijskom leasingu promjenjiva kamatna stopa sastoji se od dva dijela. Jedan dio odnosi se na fiksnu maržu, a s druge strane imate promjenjivi parametar vezan za EURIBOR ili LIBOR.

Šta su radile leasing kuće?

Kada je EURIBOR padao, oni su jednostranim odlukama povećavali svoju fiksnu maržu kako bi održavali kamatnu stopu na istom nivou kao i prije. Dakle, umjesto da je kamatna stopa usljed pada EURIBORA padala, oni su jednostranim odlukama povećavali tu fiksnu maržu. S druge strane imate situaciju kada su EURIBOR i LIBOR rasli, oni nisu smanjivali svoju fiksnu maržu, nego su ostavljali na istom nivou što je opet uzrokovalo rast ukupne kamatne stope", kaže Igor Metelko, advokat.

"Moja procjena je, ali opet kažem sa zateznim kamatama ja tvrdim da se radi o krađi oko 500 miliona kuna sa zateznim kamatama koja se obračunava kamatom sa kamatom.

O svemu tome je trebalo da brine HANFA - Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga. Ona je trebalo da osigura miran san hrvatskim građanima koji su nasjeli na priču RBA leasinga i sklopili ugovore koji su im oduzeli novac. HANFA se nije oglašavala o ovoj pljački RBA Leasinga niti bilo kojih drugih Leasing firmi. Pojavili su se tek onda kada su mediji počeli pisati o ovoj velikoj pljački.

Nalaz koji su vrlo brzo napravili govorio je sljedeće: Pljačkaju nas i to nas pljačkaju svi

"Mi se nismo zaustavili na RBA Leasingu što jasno treba reći. Nastavili smo nadzor i na preostalih 14 leasinga i to samoinicijativno. Pronašli smo i tamo nepravilnosti, kod njih 13 i prema njima izdali rješnja. "kaže Ante Žigman, predsjednik Upravnog savjeta HANFA-e.

Zašto nisu nikoga kaznili, Žigman kaže sljedeće:

"Što se tiče ovih penalizacijskih mjera, jedino što možemo je tražiti nadoknadu i kaznu na prekršajnom sudu. Nemamo direktnu mogućnost kažnjavanja. Ali i na tome sa ministarstvom pravosuđa radimo, da mi budemo tijelo koje može u ime Republike Hrvatske naplaćivati kazne, ali za sada možemo samo izdavati krivične prijave".

Sanja Mehinović smatra da je HANFA otkrivanjem prevara RBA leasinga napravila dobar posao, ali joj nije jasno zašto su se tamo zadovoljili samo uvidom u 25 odsto djelatnosti RBA leasinga.

"To je toliko apsurdno da je sramotno. U današnje digitalno doba u kojem oni sigurno imaju sve podatke u tom programu, samo što su se dogovorili da se to tako formuliše da se ne može sve dati van. Ne znam kako je onda Beč dobio sve. Uostalom u bankama podaci ne mogu nestati. Oni su spremani permanentno na servere koji se nalaze u iznajmjenim IT kompanijama", kaže Mehinović.

Zašto je bivši član Upravnog odbora RBA Leasinga Toni Jurčić postavljen za člana nove uprave HANFA-e. Iz Agencije su odgovorili da se nepravilnosti u poslovanju RBA Leasinga odnosi na period od 2008. do 2013, te da je Jurčić u Odboru sjedio kasnije. Međutim, u prošlogodišnjem izvještaju HANFA-e ponovo utvrđuju nepravilnosti, a taj se izvještaj odnosi na period kada je Jučić, očigledno neuspješno, nadzirao rad RBA Leasinga. Pod pritiskom HANFA-e, RBA je počela vraćati novac prevarenim sugrađanima.

Jedan od njih koji se odlučio i na tužbu je Darko Marinović.

"Da je 250 kuna, ja bih tužio. A 2.500 kuna to je moj novac. Ja znam koliko ja moram raditi da bih uštedio taj novac. I sada da mi to neko uzme iz džepa, da me pravi budalom, to ne mogu podnijeti", kaže Marinović, prevareni korisnik RBA leasinga.

U svojim zemljama posluju legalno, u našim rade šta hoće

Njemu nije jasno kako RBA posluje u Austriji legalno, a da sve to može raditi u Hrvatskoj. Još mu je manje jasno kako nakon otkrića Mehinovićeve i potvrde HANF-e još niko nije optužen.

"Ako sam ja 2008. koji je već tada znali da će nas krasti", kaže Marinović i dodaje da u Austriji koji bi izveli takvu krađu završili bi u zatvoru.

Oklijevanje državnog Tužilaštva Hrvatske da zaštiti veliki broj građana i pokrene tužbu protiv Leasing društava koja posluju nezakonito navodi na zaključak da su banke zaštićene u Hrvatskoj, kaže Ilko Ćimić, novinar Index.hr-a.

"To nam dokazuje ne samo slučaj "Švicarac" i drugi slučajevi, nego i ovaj. Sve što se događaja, događa se tako da banke rade nešto što u svojim državama nikada nikad ne pravili", kaže Ćimić.

Na čelu Nadzornog odbora RBA leasinga u vrijeme kada se uzimao harač preduzetnicima nalazio se današnji predsjednik Hrvatskog udruženja banaka Zdenko Adrović, koji je tada bio i predsjednik Rprave Rajfajzen banke u Hrvatskoj.

"On koji je znao šta se radi i koji je dopustio da se to radi je jedan od odgovornih za takvo ponašanje RBA leasinga i sve takve leasing kuće su se ponašale. Što znači da se radi o kartelu leasing kuća, kartelu banaka", kaže Goran Aleksić, udruženje Franak.

Adrović u saopštenju navodi sljedeće:

"Dužnost predsjednika Nadzornog odbora društva Rajfajzen leasing d.o.o. obavljao sam u skladu sa svim zakonskim propisima struke te sam se zalago za poštovanje pozitivnih propisa u nadziranom društvu. Nadzorni odbor je za vrijeme mog obavljanja funkcije davao saglasnost za primjenu opštih uslova poslovanja na način da Uprava društva operativno provodi odluke u skladu s važećim regulatornim i pravnim zakonima. Funkcija u nadzornom odboru ne nosi sa sobom poznavanje svih svakodnevnih odluka u operativnom poslovanju. O svim detaljima koji su izneseni u medijskom prostoru nikad nisam bio upoznat, te nisam u mogućnosti detaljno prokomentarisati čitavu situaciju", poručio je Adrović u saopštenju u emisiji Lice Pravde.

Međutim, izvještaj HANFA-e u kojem su utvrđene nezakonite radnje govori suprotno.

"... jer je iz Zapisnika sjednice Nadzornog odbora vidljivo da je Nadzorni odbor bio upoznat od strane Uprave s namjerom Uprave da se povećanje kamatnih stopa izvrši na tada aktivnom portfelju ugovora o leasingu i da na to nije imao primjedbi."

Jedan od onih koji bolje pamte za razliku od Adrovića je heroj borbe za prava opljačkanih građana u slučaju "Švajcarac" je Goran Aleksić.

"Tvrdnje da postoji zastara potraživanja koje plasiraju ove leasing kuće nisu tačne, jer postoji odredba da će uprkos ugovorenim parametrima ponovo kamatna stopa mijenjati prema tržišnim uslovima. Proglašavanjem takve uredbe ništavnom, zastara potraživanja počinje teći od trenutka u tog utvrđena", kaže Aleksić.

Iako postoje desetine građana koje su žrtve ovakve prevare, teško je pronaći nekog poput Darka Marinovića koji je spreman stati ispred kamere. Većina njih i dalje posluje s bankama i sa leasing kućama i plaše se osvete, a na pravnu pomoć gledaju sa nepovjerenjem.

Sandra Žigo iz Udruženja "Franak" pokazala je kakve dopise kakve RBA Leasing pod pritiskom HANF-e šalje prevarenim građanima. Jedan od onih koji su se obratili njenom Udruženju, samo je dobio obavještenje da je oštećen za 174 evra.

"Uopšte nije napisano iz kog razloga ga oni kontaktiraju. Da je on oštećena strana, da je HANFA-a uočila nepravilnosti i da mu se obraćaju kao oštećenom i da mu žele vratiti novac. Ne, oni su ga samo uputili na HANFA-u, na njihovo rješenje i to je sve što je on dobio. Nakon toga većina njih odustaje od bilo kakve dalje akcije i traženje nekog odgovora od leasing društva", kaže Žigo.

Ali, gdje je završio toliki novac?

Sanja Mehinović tvrdi da to pitanje treba uputiti članovima bivše uprave RBA leasinga.

"Taj novac je služio da bi se oni pokazali kao uspješni menadžeri, da bi ostvarili dobar kamatni prihod i u godinama koje su bile krizne a to je 2008, 2009, 2010. Vidite da je i Nadzorni odbor se složio sa načinom na koji se varaju klijenti. Njima je bilo u cilju da taj bubanj bude što veći i da se rezultati koji se šalju Austriji budu što bolji, a na kraju i da im se podijele bonusi", kaže Mehinović.

RBA leasing posluje na prostoru čitave bivše Jugoslavije. Ako se prisjetimo slučaja "švajcarskog franka" i pljačke koju su tada udruženo provodile strane banke na Balkanu, da li se isti scenario ponovio i ovoga puta?

Kada je Srbija u pitanju, Sanja Mehinović tvrdi da bi Narodna banka Srbije trebala znati odgovor na to pitanje, jer je ona nadzorno tijelo koje kontroliše rad banaka. Prema njenom mišljenju, da li je bilo prevare u Srbiji nedoumice nema.

"Ja imam saznanja i nadam se da će se nakon Hrvatske da će se potegnuti pitanje prevare klijenata i u Srbiji. S obzirom da smo bili ista grupa, kolege, da smo o toj temi razgovarali naknadno kada sam saznala o čemu se tu radi u Hrvatskoj, razgovarala sam sa kolegama u Srbiji. Neki su bivši radnici, neki i dalje rade. Ali sa sigurnošću mogu reći da se varalo i u Srbiji", kaže Mehinović.

Iz RBA leasinga su se hrabro javili da će odgovoriti na pitanje novinara emisije "Lice pravde", ali su se ipak povukli.

Pitanja ovog problema upućena su i Narodnoj banci Srbije, ali sve je završilo bez odgovora.