Zadovoljstvo što su uspjeli spasiti bar jedan život iz praktično sravnjene sedmospratnice nisu krili. A i zašto bi? Svaki život je podjednako vrijedan a naoručito u ovakvim kataklizmičkim situacijama kada se nada polako gasi. 

Desetogodišnjakinja provela je šest dana ispod ruševina stambene zgrade u kojoj se u noći zemljotresa zadesila zato što je odlučila da prespava kod svoje bake. Njena porodica bila je na drugom mjestu. Baka, nažalost, nije preživjela i svih ovih dana mrtva je ležala kraj svoje unuke koja je, na sreću, preživjela razorni zemljotres. 

Hrabra djevojčica srčano je podnijela šest dana zatrpana u reševinama među dijelovima namješaja, urušenim zidovima i pored mrtve bake. Bila je svjesna kada su je spasilačke ekipe locirale i davala im je uputstva kako da dođu do nje. 

Članovi spasilačkog tima Republičke uprave civilne zaštite ponosi su na sebe i svoju ekipu, kao i na sve kolege koje učestvuju u akciji spašavanja.

Da su emocije i od ovih hrabrih ljudi jače svjedoče njihove izjave iz kampa u koji su se povukli da odmore nakon uspješno sprovedene akcije.

"Mene su malo emocije savladale u tom momentu kada smo je izvukli i predali Hitnoj pomoći. Osjećaj je bukvalno neopisiv. Da mi neko da sve milijarde svijeta ne može da zamijeni taj osjećaj. Bukvalno se sve u meni slomilo tog momenta. Od sreće nisam mogao da kontrolišem emocije“, kaže pripadnik Civilne zaštite Nenad Jovanović.

Njegov kolega Mladen Kulić dodaje da je osjećaj fantastičan.

"Mogu misliti šta se i djevojčici sve prolazilo kroz glavu - šest dana u tom mraku, hladnoći i svemu tome.. Ako Bog da oporaviće se ubrzo“, poručio je Kulić.