Automobilska industrija je jedan od stubova njemačke privrede i jedan od simbola njene snage. Sada se, međutim, automobili Made in Germany suočavaju sa žestokom konkurencijom iz Kine, kaskaju za novom tehnologijom i slabije se traže.
Na prvi pogled, sve je sjajno. Premijum brendovi BMW i Mercedes prijavljuju značajan rast proizvodnje, profit je izdašan, novi modeli su u najavi, a probleme sa nabavkom čipova više ne pominju.
Par dana pred otvaranje minhenskog sajma automobila i saobraćaja IAA Mobility 5. septembra u Minhenu, pogled ispod haube ipak otkriva probleme.
Naime, odnos proizvođača i dobavljača je sve napetiji, jer dok prvi odlično zarađuju, drugi, posebno firme srednje veličine, često jedva drže nos iznad površine držeći se za sve skuplje kreditne linije.
Još gore, njemačke fabrike sada plove uz vjetar na najvažnijem tržištu, kineskom, koje se snažno pomjera ka električnim automobilima. Tako je Folskvagen, koji je u Kini decenijama dominirao, zbog slabe prodaje e-automobila nedavno tamo izgubio vodeće mjesto.
“Njemački proizvođači automobila su poslovanje u drugim djelovima svijeta tradicionalno finansirali iz prodaje benzinskih motora u Kini,” rekao je Filip Kupferšmit (Philipp Kupferschmidt) iz konsultantske kuće Accenture.
U Kini su kupci razvili sliku da njemačkim automobilima fale softverska i tehnološka rješenja, dodao je uz primjedbu da “čekanje nije opcija” čak ni ako se “razorni rat cijenom e-automobila u narednih nekoliko godina primiri.”
“Njemački proizvođači automobila neće moći sami i nemaju opciju osim da prave partnerstva i nadoknade manjak kompetencije i brzo povuku neophodne korake”, kaže Kupferšmit. “Nije pametno da na tržištu u fazi rasta ne budu sa dobrim proizvodima.”
Folksvagen je upravo povukao jedan takav korak i sa kineskim proizvođačem e-automobila Xpeng razvija zajedničke modele bazirane na kineskoj tehnologiji. Audi, dio grupacije, isto se spotiče u Kini i traži dublje veze sa lokalnim partnerima.
Mercedes je krajem prošle godine morao značajno da obori cijenu premijum modela iz električnog segmenta, mada je prodaja u gornjem segmentu bolja nego u masovnom.
Dakle, ni luksuzni njemački brendovi u Kini više nisu neprikosnoveni.
Problemi nisu ograničeni na kinesko tržište. Naime, Kinezi sve snažnije pritiskaju i u Evropi, a to će biti lako uočljivo i na IAA, bukvalno u prednjem dvorištu njemačkih brendova.
Ovogodišnji sajam biće “IAA kineskih proizvođača” i “prekretnica kineskog interesa za evropsko tržište električnih automobila,” rekao je Ferdinand Dudenhefer (Dudenhöffer) iz Centra za istraživanje tržišta automobila.
Dudenhefer, dakle, procjenjuje da će IAA otvoriti borbu kineskih firmi za dio evropskog kolača. Najveći kineski proizvođač, BYD, ove godine će globalno prodati oko 2,5 miliona vozila.
Kupferšmit, pak, ne računa na bilo kakvu dramu iza prve krivine.
“Njemački električni automobil u prosjeku košta 20.000 eura manje od njemačkog,” rekao je. “Međutim, Kinezi će u Njemačkoj postaviti veću cijenu nego u Kini i razlika više neće biti ogromna.”
Njemačka automobilska industrija prije svega treba da promisli o proizvodima sa kojima će opstati.
“Sljedeći izvozni hit njemačke autoindustrije mora biti softverski kompetentan, umjesto da se tradicionalno poziva na mikronsku preciznost spojeva,” rekao je Kupferšmit.
“Vrijeme je da se prebacimo sa prerade metala i oslonimo sa na softver i obradu podataka,” nastavio je analitičar. “To zahtijeva kulturni zaokret i promjenu u kompetencijama i vještinama, moramo obučavati i edukovati, a za to imamo uslove.”
Izglede njemačke autoindustrije muti i stanje matičnog i evropskog tržišta, ne najmanje zbog uporne inflacije i poskupjelih kredita.
Knjige su dobro popunjene narudžbama još iz vremena pandemijskih zastoja, ali ne i u električnom segmentu. Na primjer, zbog toga je pogon VW u Emdenu nedavno smanjio proizvodnju.
Fabrike su računale na snažan rast prodaje još ove godine, ali to je izostalo. Kada još isteknu ili se smanje sve subvencije za kupovinu e-automobila, industriju će dočekati “tužni mjeseci,” kaže Dudenhefer, a prenosi CdM.
