
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Svemirska letjelica „Staršip“ kompanije „Spejs Iks“ u subotu se vratila na Zemlju, a ogromne mehaničke ruke uhvatile su je u vazduhu iznad iste lokacije u Teksasu sa koje je poletjela 22 sata ranije.
To je prvi put da je takav manevar hvatanja uspješno izveden, nakon što prethodni pokušaj nije uspio, piše „Frans 24“.
Iako je hvatanje samog „Staršipa“ bio cilj kojem su se nadali Ilon Mask i njegov tim, kompanija nije uspjela da izvede planirano dvostruko hvatanje. Pogonski stepen, poznat kao buster, eksplodirao je nedugo nakon lansiranja u petak.
Dok se letjelica od nerđajućeg čelika spuštala vertikalno prema lansirnoj rampi, ostaci bustera bili su osigurani bovama u Meksičkom zalivu. Uprkos problemu sa busterom, samo hvatanje letjelice bilo je impresivno. „Možete li vjerovati?“, prokomentarisao je Den Huot tokom prenosa uživo kompanije „Spejs Iks“.
🚀 SpaceX has just made history by catching a massive Starship spacecraft in mid-air for the first time!
Experts are calling it one of the greatest engineering achievements ever.
Before its spectacular return, Starship spent nearly 24 hours in space, deploying 26 Starlink satellites into orbit before heading back to the launch site in Texas, where giant mechanical arms caught it just above the ground.
Until now, Elon Musk’s SpaceX had only managed to pull off this incredible manoeuvre with the rocket’s first stage — the Super Heavy booster.
— NEXTA (@nexta_tv) November 15, 2026
U kompaniji „Spejs Iks“ navode da subotnji uspjeh dokazuje potpunu višekratnu upotrebljivost „Staršipa“, što je osnovni preduslov za buduća putovanja na Mjesec i Mars. Iako povratak bustera u petak nije uspio, kompanija je već tri puta prije toga uspješno izvela njegovo hvatanje i tako potvrdila funkcionalnost te metode.
Pozitivno je reagovala i NASA. Svemirska agencija finansira razvoj „Staršipa“ sa milijardama dolara kako bi krajem ove decenije tom letjelicom spustila astronaute misije „Artemis“ na Mjesec i učestvovala u izgradnji stalne lunarne baze. Mask ima i ambicioznije planove koji uključuju lansiranje cijele flote „Staršipova“ za izgradnju grada na Marsu.
Najveća i najsnažnija raketa na svijetu, visoka 124 metra, poletjela je u petak u kasnim poslijepodnevnim časovima iz baze kompanije „Spejs Iks“ u blizini američko-meksičke granice. Gornji stepen letjelice odvojio se od bustera prema planu, ušao u orbitu i tamo otpustio 26 naprednih satelita „Starlink“.
„Staršip“ je zatim nastavio da kruži oko Zemlje na visini od 265 kilometara, a snimci letjelice i planete prenosili su se uživo. Letjelica je obišla Zemlju 14 puta, što je veliki napredak u poređenju sa jednim ili dva kruga u prethodnoj misiji.
Ovo je bio 15. let „Staršipa“ u punoj veličini od 2023. godine i tek drugi koji je dostigao orbitu. Iz kompanije „Spejs Iks“ potvrdili su da su svi sistemi na letjelici radili ispravno, pa tako i ključni toplotni štit.
Kejt Tajs iz kompanije „Spejs Iks“ objasnila je da su se motori na busteru pri povratku prerano ugasili. Sistem za navođenje prepoznao je da se buster ne nalazi u ispravnom položaju za slijetanje, pa je automatski aktivirao skretanje prema moru i proceduru samouništenja. Inženjeri još istražuju šta je tačno uzrokovalo kvar.
„Spejs Iks“ planira da u narednim mjesecima počne sa lansiranjima „Staršipa“ i iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi. Ta lokacija je polazište za sljedeću NASA-inu misiju „Artemis“, koja će letjeti oko Mjeseca i ostati u Zemljinoj orbiti radi uvježbavanja spuštanja.
Četvoro astronauta misije „Artemis III“ pokušaće da spoje svoju kapsulu ne samo sa „Staršipom“ već i sa letjelicom „Blu mun“ kompanije „Blu oridžin“. Te dvije kompanije naizmjenično će prevoziti posade na površinu Mjeseca. NASA planira da se misija „Artemis IV“ održi već 2028. godine, a to će biti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec nakon programa „Apolo“ prije više od pola vijeka, prenosi Indeks.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Nauka i tehnologija
18 h
0
Nauka i tehnologija
1 d
0
Nauka i tehnologija
1 d
0
Nauka i tehnologija
1 d
0