Priroda krije mnoge nevidljive granice koje imaju veliki uticaj na biljni i životinjski svijet.
Na primjer, u vodama kod Rta Dobre nade, na krajnjem jugu Afrike, susreću se Atlantski i Indijski okean. Ova podvodna granica je toliko izražena da neke životinje ne prelaze iz jednog okeana u drugi, dok druge bez problema migriraju između njih.
Slično tome, ostrva su oduvijek fascinirala biologe jer vrste koje na njima žive evoluiraju u izolaciji. Upravo zahvaljujući tome Čarls Darvin je primijetio značajne razlike među životinjama sa različitih dijelova Galapagosa.
Međutim, jednu od najzanimljivijih biogeografskih granica otkrio je Darvinov savremenik Alfred Rasel Volas dok je istraživao Malajski arhipelag - grupu od preko 25.000 ostrva koja danas obuhvataju Indoneziju, Filipine, Maleziju, Singapur i Papuu Novu Gvineju.
Šta je Volasova linija?
Volas je primijetio da se životinje s obje strane takozvane "Volasove linije" znatno razlikuju. Na jednoj strani linije nalaze se vrste karakteristične za Aziju, dok su s druge strane prisutne vrste tipične za Australaziju - region poznat po svojoj jedinstvenoj fauni.
Zanimljivo je da se na strani bližoj Australaziji mogu naći i azijske i australijske životinje, dok se na azijskoj strani nalaze isključivo vrste tipične za Aziju.
Volas je zaključio da su azijske životinje uspijevale da pređu ovu biogeografsku barijeru, dok su australazijske vrste bile ograničene na svoju stranu.
Tako, s australazijske strane možemo vidjeti torbare poput kengura i monotreme, grupu u koju spadaju kljunari i ježevi mravojedi (ehidne).
S druge strane, u Aziji nema torbara, ali zato postoje slonovi, nosorozi, majmuni i čovjekoliki majmuni.
Šta je uzrok ove razlike?
Jedno od objašnjenja za ovu jasnu podjelu leži u klimatskim promjenama izazvanim drevnim geološkim događajima.
"Kada se Australija odvojila od Antarktika, stvorila se oblast dubokog okeana koja je danas poznata kao Antarktička cirkumpolarna struja (ACC). Ova promjena dramatično je uticala na klimu cijele planete i dovela do značajnog zahlađenja", objasnio je vodeći autor studije Aleks Skils.
Еkstremne klimatske promjene različito su pogodile vrste s obje strane Volasove linije, što je dovelo do jasne biogeografske razlike kakvu danas vidimo, prenosi Nova.
Naime, životinjski svijet se u potpunosti adaptirao na ekosistem u kojem prebiva da nije želio da ga na pusti, niti da pređe "liniju" koju su mogli.
.webp)