Planeta doživjela prvu klimatsku prekretnicu

Klimatske promjene mogle bi biti ključne za Zemljine sisteme, od amazonskih prašume do polarnih ledenih ploča, te da je izbace iz ravnoteže do tačke urušavanja, što bi pokrenulo katastrofalne talase širom planete, upozoravaju naučnici.

"Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle transformisati naš svijet, sa razornim posljedicama za ljude i prirodu", izjavio je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Ekseteru i jedan od autora izvještaja.

Lenton je istakao da će svijet premašiti granicu zagrijavanja od 1,5 stepeni, ali da je ključno minimizirati dalje zagrijavanje i što brže spustiti temperaturu.

Prema izvještaju, korali u toplim vodama prvi su na udaru, prenosi Si-En-En.

Scena

Viktorijini anđeli se pripremaju za pistu

Svjetski grebeni od 2023. godine trpe najgore masovno izbjeljivanje ikad zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, a pogođeno je više od 80 odsto.

Nekadašnji podvodni svijet prepun boja i života pretvara se u izbijeljeni krajolik kojim dominiraju alge.

"Sada smo koralne grebene gurnuli izvan onoga sa čime se mogu nositi", rekao je Maj Beret, koautor izvještaja.

Naučnici upozoravaju da će, ako se globalno zagrijavanje ne preokrene, opsežni grebeni biti izgubljeni, a posljedice će biti dalekosežne.

Koralni grebeni ključno su stanište za morske vrste, važni za bezbjedno snabdijevanje hranom, doprinose bilionima dolara globalnoj ekonomiji i štite obalna područja od oluja.

Planeta je na ivici nekoliko novih prekretnica jer je gotovo sigurno da će premašiti globalno dogovoreni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stepena Celzijusova iznad predindustrijskih nivoa.

Ekonomija

Trgovci vrše pritisak i na dobavljače i na naše novčanike – "Smoki" jeftiniji u Švedskoj

Jedna od najalarmantnijih prijetnji je potencijalni kolaps ključne mreže okeanskih struja na Atlantiku, što bi svijet gurnuo u duboko smrzavanje, druge zagrijalo, poremetilo sezone monsuna i podiglo nivo mora.

"Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom životnog vijeka ljudi koji danas žive na planeti", upozorio je Beret.

Istraživač sa Univerziteta u Oslu i autor izvještaja Manjana Milkorit smatra da svijet nije spreman za posljedice prelaska ovih prekretnica.

"Trenutne politike i međunarodni sporazumi dizajnirani su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake", rekla je Milkoritova i dodala da način na koji vlade sada reaguju može oblikovati Zemljin sistem na jako dugo vrijeme.

U izvještaju se poziva na brzo smanjenje zagađenja koje zagrijava planetu i povećavanje uklanjanja karbona iz atmosfere.

Kao pozitivne stvari u izvještaju se navode korištenje solarne energije, električnih vozila, baterija i toplotnih pumpi.

Izvještaj dolazi samo mjesec dana prije klimatske konferencije u Brazilu.