Naučnici iz organizacije Bilten atomskih naučnika postavili su svoj sat Sudnjeg dana, namijenjen ilustrovanju egzistencijalnih rizika za svijet, na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže ponoći nego što je sat ikada bio otkad je prvi put predstavljen 1947. godine, javlja "The Guardian".
Rejčel Bronson, predsjednica i izvršna direktorica Biltena, rekla je da je odluka o pomicanju sata unaprijed s prošlogodišnjih 100 sekundi do ponoći donesena "uglavnom, ali ne isključivo, zbog sve većih opasnosti u ratu u Ukrajini".
Kazaljke na satu Sudnjeg dana bile su na 100 sekundi do ponoći od januara 2020. godine.
Naučnici su istakli da je sporazum o nuklearnom oružju između Rusije i SAD "ugrožen".
"Ukoliko dvije strane ne nastave pregovore, ugovor će isteći u februaru 2026. To bi dovelo do još žešće trke u nuklearnom naoružanju i povećalo mogućnost nuklearnog sukoba", dodaju.
Šta je sat Sudnjeg dana?
Sat Sudnjeg dana, hipotetički sat koji mjeri koliko nas dijeli od apokalipse, osmislili su naučnici. Predstavlja procjenu vodećih naučnika i stručnjaka za sigurnost o opasnostima za ljudsku egzistenciju.
Odluku o vremenu koje pokazuje sat Sudnjeg dana donosi tim naučnika među kojima je i 13 dobitnika Nobelove nagrade.
Nivo opasnosti utvrđuje se analizom podataka koji se protežu od onih o informatičkom ratovanju do opasnih tehnologija poput krivotvorenih video i zvučnih zapisa ili stepena militarizacije svemira i razvoja hipersoničnog oružja.
"Pokazujemo koliko je svijet blizu katastrofi u sekundama - ne u satima ili čak i minutama", kazala je Rejčel Bronson, predsjednica društva atomskih naučnika, objavljujući promjenu.
Sat je 1947. bio postavljen na sedam minuta do ponoći, a dosad najkritičnije godine, kada je otkucavao dvije minute do ponoći, bile su 2018. i 2019. zbog neuspjeha u borbi protiv klimatskih promjena i nuklearne trke te 1953. zbog američkih i ruskih nuklearnih pokusa.
Najsigurnija godina bila je nakon kraja Hladnog rata, 1991. godine, kada je pokazivao 17 minuta do ponoći.
Kako je nastao?
Prije pandemije Kovida-19, objava položaja kazaljke svake se godine odvijala u Nacionalnom press klubu u Vašingtonu, ali sada se to čini iz kancelarije Biltena na Univerziteta u Čikagu. Odmah preko puta je rodno mjesto atomskog doba.
Ondje je 1943. Enriko Fermi demonstrirao samoodrživo cijepanje atoma, eksperiment koji je doveo do razvoja atomske bombe.
Mjesto je označeno skulpturom Henrija Mura koja prikazuje atomsku eksploziju.
Umjetnik iz Čickga Martil Langsdorf dizajnirao je sliku sata prije 75 godina. Naručili su je naučnici koji su napravili atomsku bombu kojom je okončan Drugi svjetski rat.
Do 1947. počeo je Hladni rat i htjeli su upozoriti Amerikance na opasnost od nuklearnog sukoba sa Sovjetskim Savezom. Nadali su se da će "prisiliti ljude na racionalnost", rekao je Judžin Rabinovič, biolog i prvi urednik Biltena.
Bilten su 1945. osnovali Albert Ajnštajn, J Robert Openhajmer i drugi naučnici koji su radili na projektu Menhetn, koji je proizveo prvo nuklearno oružje.
