„Forum o ćirilici posvećen je zaštiti ćiriličnog pisma sa stanovišta zaštite kulturnog nasljeđa i prvi je korak u realizaciji Povelje o srpskom kulturnom prostoru, koja definiše zajedničku politiku djelovanja u oblasti kulture Republike Srpske i Srbije, ali i mnogo šire, gdje god živi srpski narod“, rekla je ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić na današnjoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci.
Ona je zajedno sa predsjednikom Društva članova Matice srpske u Republici Srpskoj prof. dr Dragom Brankovićem najavila okupljanje uglednih lingvista, stručnjaka, predstavnika medija, izdavača i predstavnika drugih kulturnih i javnih ustanova 20. marta ove godine u Banjoj Luci i otvaranje pitanja statusa ćirilice u aktuelnim kulturološkim, sociološkim i političkim okolnostima.
„Prvi cilj Foruma je promocija i afirmacija ćirilice, prvenstveno kroz izraženu podršku domaćim izdavačima da objavljuju knjige pisane ijekavicom na ćiriličnom pismu, ali i da se otvore i razmotre drugi potencijalni instrumenti podrške“, pojasnila je Trivićeva.
Drugi aspekt, prema njenim riječima, je pitanje ćirilice u javnoj upotrebi u BiH, odnosno ćirilice u modernom informatičkom društvu.
„Nepostojanje svijesti o njegovanju jezičkog izraza, ali i globalna komunikacija u kojoj jezik podrazumijeva latinični izraz, svakako je doprinijela tome da otvorimo ovu priču kako dodatno da osnažimo i afirmišemo ćirilicu u javnoj upotrebi, da se ovo pitanje otvori u javnim ustanovama, školama, medijima“, istakla je ministar Natalija Trivić.
Prof. dr Drago Branković rekao je da je cilj Foruma da se ćirilica približi svakom čovjeku i građaninu jer je riječ o jezičkom patriotizmu i naglasio da su pitanja za razmišljanje koliko je građana u Republici Srpskoj nepismeno, koliko je pismenih građana koji ne pišu i skoro ne znaju čitati ćirilicu, a koliko je pismenih koji znaju ćirilicu, ali pišu latinicu.
"Nemamo ništa protiv drugih jezika, ali želimo da čuvamo, njegujemo, razvijamo i usavršavamo naš jezik. Nova informatička termionologija i globalizacijski tokovi ozbiljno ugrožavaju ne samo naš jezik i pismo, nego i druge jezike malobrojnih naroda. Kako u tom globalizacijskom toku, gdje su amerikanizacija i europejizacija dominantni procesi, sačuvati ono što jeste nacionalno i naše“, rekao je Branković.
On je naglasio da u svijetu postoji 5.000 do 6.000 jezika a samo stotinu jezika, među kojima je srpski, ima svoje vlastito pismo.
Prof. dr Drago Branković se osvrnuo na naučne skupove, zbornike i istraživačke projekte posvećene ćirilici, koji su u proteklom periodu realizovani u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i dva javna univerziteta, i najavio učešće najeminentnijih stručnjaka na Forumu, među kojima su prof. dr Miloš Kovačević, prof. dr Milanka Babić, akademik Slobodan Remetić, akademik Sreto Tanasić i brojni drugi eminenti profesori srpskog jezika koji rade na univerzitetima u Republici Srpskoj.
