Jedan je pristup ako vlaga prodre u zidove starih podruma, drugi ako su vlažni zidovi zbog nedovoljne toplotne izolacije i loše ventilacije prostora, treći ako se radi o ravnom krovu koji prokišnjava i treba ga popraviti.

Sami stanari su izvor vlage. Da li znate da vazduh u vašem stanu može da primi do pet litara vode dnevno, koju stvaraju samo stanari?

Vlaga u kući

Živeti u umjerenoj klimi i imati četiri godišnja doba sa različitim vremenskim uslovima je sjajno. Ali takvi uslovi, sa kišom, snegom, suncem i promjenljivim temperaturama, zahtevaju da zgrade u kojima živimo održavaju idealnu temperaturu i vlažnost.

Postoje dva glavna uzroka vlažnih zidova. Mora se napraviti razlika između vlage uzrokovane curenjem i vlage uzrokovane kondenzacijom. Vlaga usljed curenja posljedica je loše hidroizolacije, a uglavnom su žute i smeđe mrlje.

Vlaga od kondenzacije je posljedica nedovoljne toplotne izolacije i loše ventilacije prostora. Ako zidovi nisu pravilno izvedeni, ako "ne dišu", u uglovima će biti dosta vlage i kondenzata, što buđ posebno voli. Vlažnost u vašem domu treba da se mjeri, kako bi se kontrolisala količina energije koja se troši na ventilaciju.

Potrošnja energije u kući biće manja uz korišćenje uređaja za mjerenje vlage.

Prozori - još jedno kritično mjesto

Shodno tome, "krivci" za povećano nakupljanje vlage u stanu su prozori. Redovna ventilacija je važna. Naši domovi su često "dehidrirani" zbog grijanja. Sigurno ste primjetili da se u njima skuplja mnogo prašine i da ima mnogo statičkog elektriciteta.

To je zato što novi građevinski materijali za izradu prozora smanjuju gubitke toplote koji su bili uobičajeni kroz stare drvene prozore i vrata koja ne "dišu". Ako, na primjer, ugradimo savršenu novu stolariju, nema više promaja. Toplotno i akustički, dobili ste odličnu izolaciju, ali bez ventilacije.

Zato, ako nemate sofisticirane uređaje koji regulišu razmjenu vazduha u vašem prostoru, uradite ono što su radile naše bake - "provjetrite" svoj dom ujutru kada ustanete i prije spavanja. I to čak i ako živite u centru grada zagađenom smogom. Svježina će donijeti i udobnost i osjećaj topline.

Buđ na spoljnim zidovima znači da morate popraviti fasadu

Iznad i oko prozora, u uglovima prostorije, na unutrašnjoj strani spoljašnjih zidova, buđ će se pojaviti već na početku grijne sezone, ako se prostor koji nije dovoljno toplotno izolovan i ne provjetrava.

Prva pomoć protiv plijesni, vlage i gljivica

Za borbu protiv ovog problema vodite računa o konačnom rješenju - dobroj izolaciji zidova, plafona, fasade. Najefikasniji način da se riješite postojeće buđi je upotreba 100% alkohola. Ako nemate ili ne možete da dobijete 100% alkohola, stručnjaci preporučuju da koristite najmanje 80% alkohola jer alkohol razblažuje čak i vlagu na koju se nanosi.

Buđava mjesta se preporučuje prskati, a ne brisati, kako se spore ne bi dalje širile po stambenom prostoru. Uz odgovarajuću ventilaciju i grijanje, moguće je značajno održavati vlažnost u dozvoljenim granicama. Relativna vlažnost vazduha u stanu treba da bude stalno 65 do 70 odsto.

Veoma je važno da se višak vlage stvoren određenim aktivnostima u stanu (naša tijela, pranje, tuširanje, kuvanje i sl.) redovno iznosi napolje provjetravanjem prostorija. Ne plašite se hladnog vazduha - to je korisno! Hladan spoljašnji vazduh koji dospe u unutrašnje prostorije prilikom provjetravanja kasnije, tokom grijanja, vezuje za sebe vlagu.

Sljedeći put kada se otvori prozor, on napušta prostoriju zajedno sa toplim vazduhom. Hladan spoljašnji vazduh koji ulazi u toplu prostoriju može prilično dobro isušiti prostoriju - čak i tokom kišnog vremena. Što je vazduh hladniji, to više vodene pare može da zadrži. Zbog toga je provjetravanjem hladnim vazduhom zimi moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego ljeti.

Pratite nas i putem Vibera