Oduzet narodu Tupinamba

Danska vratila Brazilu domorodački plašt oduzet u doba kolonijalizma

  • Izvor: RTS
  • 14.09.2024. 07:00

Vođe domorodačkih plemena u Brazilu proslavile su povratak, za njih, svetog ogrtača, koji je više od 300 godina bio izložen u muzeju u Danskoj.

Ogrtač je oduzet narodu Tupinamba za vrijeme portugalskog kolonijalnog perioda, a 335 godina bio je izložen u Kopenhagenu, u Danskoj. Dug 1,8 metara, i napravljen je od čak 4.000 pera crvenog ibisa. Predstavljen je na posebnoj ceremoniji u Rio de Žaneiru, a događaju je prisustvovao i predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva.

Vraćanjem ogrtača ističe se koliko je važno nasljedstvo predaka kako bi se održala njihova tradicija.

„Nemoguće je ne cijeniti ljepotu i snagu ovog vijekovima starog i dobro očuvanog djela, čak i nakon toliko vremena van Brazila, u inostranstvu. Naša je posvećenost da sačuvamo ovo nasljeđe“, rekao je Lula, obraćajući se na ceremoniji.

Oko 200 ljudi Tupinambe je kampovalo je ispred zgrade gdje se održala ceremonija, a vraćanje dragocjenog plašta proslavili su uz zvuke bubnjeva i lulama napunjenim ljekovitim biljem, što predstavlja njihov način povezivanja sa precima.

„U procesu kolonizacije, on (ogrtač) je naglo, nasilno oduzet, oduzimajući ljudima ono što je predstavljalo njihovu najveću snagu“, rekao je Jakuj Tupinamba, starješina grupe starosjedelaca.

Vraćanje u Brazil bila je komplikovana operacija koju su koordinirali ministarstvo spoljnih poslova, brazilska ambasada u Danskoj, nacionalni muzeji obje zemlje i lideri Tupinambe.

Bila je potrebna izuzetna pažnja da se izbjegne oštećenje delikatnog perja, a njegova zapečaćena kutija otvorena je samo jednom u klimatizovanom okruženju, rekao je Žoao Pačeko de Oliveira, antropolog i kustos etnografskih zbirki Narodnog muzeja.

Ovo je prvi put da je autohtoni artefakt takvog značaja vraćen u Brazil, rekao je De Oliveira.

Nekoliko svetih ogrtača za koje se vjeruje da su pravljeni u 16. vijeku,  „preživjelo“ je i ostalo relativno očuvalo stotinama godina, i izloženi su u muzejima širom Еvrope.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi: