Muzeji uklonili mumije iz postavki, razlog je nevjerovatan

Ova odluka izazvala je brojne reakcije i ponovo otvorila pitanje da li muzeji treba da daju prednost očuvanju i predstavljanju istorijskog nasljeđa ili poštovanju dostojanstva ljudi čiji su ostaci izloženi.

Umjetnička galerija i muzej Kelvingrouv, kao i muzej Hanterijan pri Univerzitetu u Glazgovu, već su preduzeli konkretne korake.

Iz stalne postavke Kelvingrouva uklonjeno je nekoliko eksponata, među kojima je i oslikani kovčeg sa ostacima sveštenika Nehta, koji je živio prije više od 3.000 godina. Posjetioci više ne mogu vidjeti ni mumificiranu mušku glavu, desnu šaku pronađenu u Dolini kraljeva, kao ni jedno stopalo.

U muzeju Hanterijan odlučili su se za nešto drugačiji pristup. Mumificirano tijelo plemkinje Šep-en-hor prekriveno je posebno izrađenom tkaninom, dok je njen sarkofag i dalje dostupan posjetiocima.

Iz ove ustanove saopštili su da su odluku donijeli nakon konsultacija sa stručnjacima za egiptologiju, te da trenutno razmatraju i način izlaganja ostalih ljudskih ostataka koje čuvaju u svojim zbirkama.

Zašto su mumije uklonjene?

Organizacija Glazgov lajf (Glasgow Life), koja upravlja muzejom Kelvingrouv, objasnila je da ne postoji dokumentovan i informisan pristanak preminulih, niti njihovih potomaka, da njihova tijela budu izložena javnosti.

Kao osnov za ovakvu odluku naveden je revidirani Etički kodeks Međunarodnog savjeta muzeja, usvojen u junu ove godine, kojim se posebno naglašava obaveza poštovanja dostojanstva ljudskih ostataka.

Prema novim smjernicama, muzeji bi trebalo da preispitaju način na koji izlažu ovakve eksponate, uz konsultacije sa potomcima preminulih ili zajednicama iz kojih oni potiču.

Poseban akcenat stavljen je na predmete koji su u zapadne muzeje dospjeli tokom kolonijalnog perioda, kada su pravila prikupljanja i prenošenja arheoloških nalaza bila znatno drugačija nego danas.

Drugi muzeji ne namjeravaju da slijede njihov primjer

Iako su dvije ustanove u Glazgovu odlučile da promijene svoje postavke, takva praksa za sada nije prihvaćena u svim britanskim muzejima.

Britanski muzej u Londonu i Nacionalni muzeji Škotske saopštili su da ne planiraju uklanjanje mumija iz svojih izložbenih prostora.

Njihov stav je da ovi eksponati imaju izuzetnu istorijsku, naučnu i obrazovnu vrijednost, te da je moguće izlagati ljudske ostatke uz odgovarajuće poštovanje prema preminulima.

Smatraju da upravo takvi predmeti omogućavaju posjetiocima da bolje razumiju život drevnih civilizacija, njihova vjerovanja i pogrebne običaje.

Oštre kritike političara i razočaranje posjetilaca

Odluka muzeja u Glazgovu nije prošla bez političkih reakcija.

Škotski konzervativni poslanik Murdo Frejzer ocijenio je uklanjanje mumija kao apsurdan potez, navodeći da se na taj način posjetiocima uskraćuje mogućnost da istoriju upoznaju kroz autentične predmete.

Sličan stav iznio je i Tomas Ker iz stranke Reform UK, koji smatra da ovakve odluke umanjuju obrazovnu vrijednost muzejskih postavki.

Nezadovoljstvo su iskazali i pojedini posjetioci.

Džoni Mekfarlan ispričao je da je njegova kćerka, koja je posebno zainteresovana za drevni Egipat, sa nestrpljenjem očekivala da vidi mumiju.

Međutim, umjesto eksponata kojem se radovala, u muzeju ih je dočekalo obavještenje da su ljudski ostaci uklonjeni iz postavke.

**Mumije bi mogle nestati i iz drugih muzeja**

Pitanje etičnosti izlaganja mumificiranih tijela već godinama je predmet rasprava u muzejskoj i naučnoj zajednici, a odluke donesene u Glazgovu mogle bi da budu uvod u šire promjene.

Organizacija Glazgov lajf najavila je da će ljudski ostaci biti uklonjeni i iz nekoliko drugih muzejskih postavki pod njenom upravom, uključujući i muzej Sent Mungo.

Dok zagovornici ovakvog pristupa ističu da je riječ o neophodnom poštovanju dostojanstva preminulih, protivnici upozoravaju da bi uklanjanje mumija i drugih ljudskih ostataka moglo da ograniči pristup vrijednim istorijskim i naučnim sadržajima.