
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Kada osoba izgubi svijest, nagli i trzajući pokreti mogu biti znak epileptičnog napada. Epileptični napadi mogu izgledati zastrašujuće, ali nisu uvijek opasni po život. Ipak, mogu dovesti do povreda ili pada jer se često javljaju iznenada.
Iako epileptični napadi mogu uticati na svakodnevni život, mogu se kontrolisati lijekovima i zdravim životnim navikama.
Zato je važno prepoznati znakove i simptome epileptičnog napada i pružiti prvu pomoć prije dolaska medicinske pomoći kako bi se smanjio rizik od povreda.
Glavni cilj prve pomoći kod epileptičnog napada jeste da se osoba zaštiti od povreda. Posmatrati nekoga ko ima napad može biti veoma uznemirujuće, posebno ako ne znate šta treba da uradite. Poznavanje toga šta treba, a šta ne treba raditi tokom napada može biti od velike pomoći osobi koja boluje od epilepsije.
Epilepsija je neurološko stanje koje utiče na način na koji mozak funkcioniše. Epileptični napadi nastaju usljed nagle promjene električne aktivnosti u mozgu. Tokom napada mogu se javiti kratkotrajni, nevoljni pokreti tijela, poput trzanja ili drhtanja.
Iako uzrok epilepsije često nije poznat, određeni faktori mogu izazvati napad kod osoba koje imaju ovo stanje. Među njima su:
Znakovi koji mogu ukazivati na epileptični napad uključuju:
Ako napad traje duže od pet minuta, smatra se hitnim stanjem i potrebna je hitna medicinska pomoć.
Ako primijetite da neko ima epileptični napad, važno je ostati smiren i preduzeti nekoliko osnovnih koraka:
Uklonite iz neposredne blizine predmete koji mogu izazvati povrede.
Ako osoba pada sa stolice, pažljivo je spustite na pod, ukoliko to možete bezbjedno da uradite.
Stavite nešto mekano pod glavu, poput jakne ili ćebeta.
Ako je moguće, okrenite osobu na bok kada trzaji prestanu, kako bi disajni putevi ostali prohodni.
Ne okupljajte se oko osobe i omogućite joj dovoljno prostora.
Ne pokušavajte da zaustavite pokrete ili da držite osobu.
Olabavite kaiš ili tijesnu odjeću oko vrata.
Nikada ne stavljajte ništa u usta osobe tokom napada.
Ne pokušavajte da izvučete jezik niti stavljajte prste u usta jer vas osoba može ugristi, a predmet u ustima može izazvati gušenje.
Nakon prestanka napada ostanite uz osobu i pružite joj podršku.
Napad tokom kupanja ili plivanja može biti posebno opasan zbog rizika od davljenja.
Ako se napad dogodi u bazenu, pokušajte da držite glavu osobe iznad vode. Kada trzaji prestanu, izvucite osobu iz vode i provjerite da li diše.
Ako osoba ne diše normalno, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć i započeti odgovarajuće mjere oživljavanja, prema svojim mogućnostima i uputstvima dispečera hitne pomoći.
Nakon napada osoba može biti zbunjena, dezorijentisana i nesigurna u vezi sa onim što se dogodilo. Ovo stanje naziva se postiktalno stanje.
Ostanite uz osobu, umirite je i mirno joj objasnite šta se dogodilo. Važno je provjeriti i da li je tokom napada došlo do povrede.
Ako je pozvana hitna pomoć, ljekarima treba prenijeti što više informacija o tome kako je napad počeo, koliko je trajao i šta se tokom njega događalo. Ove informacije mogu pomoći u procjeni mogućih okidača i daljem liječenju.
Većina epileptičnih napada traje od 30 sekundi do dva minuta i završava se sama. Međutim, ako napad traje duže od pet minuta ili osoba ne dolazi sebi nakon njegovog završetka, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Hitna medicinska pomoć potrebna je:
Najvažnije je ostati smiren, zaštititi osobu od povreda i nikada joj ništa ne stavljati u usta, prenosi Kurir.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Zdravlje
18 h
0
Zdravlje
19 h
0
Zdravlje
1 d
0
Zdravlje
1 d
0Najnovije
Najčitanije
08
46
08
39
08
27
08
26
08
25
Trenutno na programu