Stigla vam je opomena od Grada za komunalnu naknadu? Ovo treba da znate

Ovakva obavještenja periodično završavaju u poštanskim sandučićima građana, ali problem nastaje kada Grad, uz aktuelna potraživanja, pokušava da naplati i dugovanja koja su, prema zakonu, već zastarjela.

Da li Grad Banjaluka može opomenama potraživati naplatu navodnog duga, koja su prava i obaveze građana i šta ako vam stigne dugovanje na ime prethodnog vlasnika stana ili kuće, neka su od pitanja na koja su nam odgovore dali pravni stručnjaci.

- Koji je zakonski rok zastarjelosti potraživanja po osnovu komunalne naknade?

„Obzirom da je riječ o davanju koje dospijeva svakog mjeseca, primjenjuje se član 372. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO), koji propisuje trogodišnji rok za svako pojedino povremeno davanje“, rekao je pravnik Milko Grmuša.

- Od kada počinje da teče rok zastarjelosti – od dana dospijeća svake pojedinačne obaveze ili na neki drugi način?

„Prema članu 13. stav 2. Odluke o komunalnoj naknadi Grada Banja Luka, naknada se plaća do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Prema članu 361. stav 1. ZOO, zastarjelost počinje teći prvog narednog dana poslije dospijeća. Tako je naknada za oktobar 2023. dospjela 15. novembra 2023, a njen rok zastarjelosti počeo je teći 16. novembra 2023.

U ovom primjeru za oktobar 2023. godine, na dan 3. novembra 2026, pod pretpostavkom redovnog mjesečnog dospijeća i bez ranijeg prekida ili zastoja, zastarjele su naknade za januar–septembar 2023. Za oktobar, novembar i decembar 2023. rok još nije istekao“, navodi Grmuša.

- Može li Grad Banjaluka opomenama tražiti naplatu duga koji je već zastarjelo potraživanje?

„Da, nadležni organ jedinice lokalne samouprave može pozvati građanina da dobrovoljno plati komunalnu naknadu. Zastarjelost sama po sebi ne briše dug iz evidencije jer je riječ o naturalnoj obligaciji koja se može valjano ispuniti ali se njeno ispunjenje ne može zahtijevati prinudnim putem u slučaju podnošenja prigovora zastarjelosti u sudskom postupku. Dakle, ako građanin u sudskom postupku istakne osnovan prigovor zastarjelosti, Grad ne može prinudno naplatiti iznos obuhvaćen tim prigovorom“, pojašnjava Grmuša.

- Da li obična opomena koju građanin dobije poštom prekida rok zastarjelosti?

„Ne. Član 391. ZOO izričito uređuje baš tu situaciju i precizno navodi da za prekid zastarjevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni“, rekao je Grmuša.

- Može li građanin odbiti plaćanje zastarjelog duga i na koji način treba da reaguje?

„Na običnu opomenu građanin može pismeno odgovoriti Gradu, navesti mjesece za koje smatra da je rok istekao i izričito istaći zastarjelost. Ako Grad ipak pokrene postupak, prigovor mora istaći i pred sudom, čak i ako je Gradu već poslao dopis. Prema članu 360. stav 3. ZOO, sud na zastarjelost ne pazi po službenoj dužnosti“, kazao je Grmuša.

- Da li se građanin može pozvati na zastarjelost i ako je dug već naveden u evidenciji Grada?

„Da. Analitička kartica zaduženja zapravo pokazuje šta Grad knjigovodstveno vodi kao svoja potraživanja. Samo knjiženje ne prekida rok niti dokazuje da je naplata blagovremeno pokrenuta. Član 22. stav 3. Zakona o komunalnim djelatnostima posebno govori o vođenju evidencije, dok član 25. predviđa da nadležni gradski organ rješenjem utvrđuje visinu naknade. Zato bih savjetovao građanima da uvijek traže i karticu i rješenje, zajedno s dokazom kada su i kako i to rješenje i računi za plaćanje dostavljeni“, rekao je Grmuša.

- Šta ako građanin plati dio zastarjelog duga – da li time priznaje i ostatak potraživanja?

„Ne nužno. Treba razdvojiti dvije situacije. Prvo, prije isteka roka zastarjelosti, djelimična uplata može predstavljati priznanje duga i prekinuti zastarjelost prema članu 387. ZOO. Zato je bitno jasno naznačiti na koju se konkretno obavezu uplata odnosi, odnosno za koji tačno mjesec.

Drugo, po isteku roka zastarjelosti, ono što je građanin dobrovoljno platio ne može tražiti nazad samo zato što je dug bio zastario, čak ni ako to nije znao, upravo iz gore navedenog razloga prirode naturalne obligacije jer se ne plaća nešto što nije dug i što nema pravni osnov.

Konkretno, ako građanin plaća samo nesporni dio, u svrhu uplate neka upiše, recimo, „Komunalna naknada za oktobar 2025, za objekat na adresi ___“. To je važno jer se, prema članu 312. ZOO, uplata bez određenja obaveze, u odsustvu drugačijeg sporazuma, uračunava prema redoslijedu dospijeća. Tako novac koji je građanin namijenio tekućoj naknadi može biti knjižen na najstariji dug ukoliko jasno ne precizira šta tačno plaća na uplatnici“, pojasnio je Grmuša.

- Koja je razlika između opomene za plaćanje i rješenja o izvršenju kada je riječ o zastarjelom dugu?

„Što se tiče opomene, riječ je o pozivu na dobrovoljno plaćanje. Rok naveden u opomeni nije sudski rok za prigovor. Građanin može Gradu osporiti pojedine stavke i zatražiti dokumentaciju.

Drugo, važno je istaći da što se tiče gradskog rješenja o utvrđivanju naknade, a o kojem se nažalost kod nas ne govori dovoljno iako ono predstavlja srž ove teme, građanin u slučaju da osporava obavezu, period, osnov ili iznos, može podnijeti žalbu Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, preko gradskog organa koji je donio rješenje. Opšti rok je 15 dana od dostavljanja prema čl. 215. Zakona o opštem upravnom postupku.

I naposlijetku, kad je riječ o sudskom rješenju o izvršenju tu govorimo o pravnom aktu najveće pravne snage u odnosu na prethodno navedeno i taj akt proizvodi konkretne posljedice. Građanin može na to rješenje uputiti obrazložen prigovor sudu koji je donio rješenje, po pravilu u roku od osam dana od dana dostavljanja. Navodi broj predmeta, tačne mjesece i razlog osporavanja. Zastara potraživanja o kojem je odlučeno izvršnom ispravom izričit je razlog za prigovor prema članu 47. tačka 10. Zakona o izvršnom postupku RS“, rekao je Grmuša.

- Koje su posljedice ako građanin ignoriše opomenu, a šta ako dobije sudsko ili izvršno rješenje?

„Ćutanje na običnu opomenu samo po sebi nije priznanje duga niti građanin time gubi mogućnost da kasnije istakne zastarjelost. Ipak, Grad može podnijeti prijedlog za izvršenje, pa uz naplativi dio duga mogu nastati i troškovi postupka. Ako građanin propusti rok za prigovor protiv sudskog rješenja, može doći do prinudne naplate i onog iznosa za koji je imao osnovan prigovor zastarjelosti“, rekao je Grmuša.

- Šta savjetujete građanima koji dobiju opomenu za dug star nekoliko godina – koji je prvi korak koji treba da preduzmu?

„Prvo bih uvijek dobro pogledao ko je izdao akt, zabilježio datum prijema i sačuvao kovertu. Ako je riječ o običnoj opomeni, prvi dopis prema adresatu koji je poslao opomenu bih formulisao ovako:

„Povodom opomene broj ___, bez priznanja iskazanog duga, molim da mi dostavite kopiju rješenja kojim je utvrđena komunalna naknada i dokaz o njegovom dostavljanju, godišnje račune i dokaze o dostavljanju godišnjih računa, analitičku karticu sa pregledom zaduženja i uplata po mjesecima sa datumima dospijeća. Za pojedinačna potraživanja za koja je istekao zakonski rok izričito ističem prigovor zastarjelosti.“ Ako građanin nije dobio rješenje o utvrđivanju komunalne naknade, odnosno račune, to direktno treba i da navede u tom dopisu.

Ako je već stiglo sudsko rješenje, redoslijed je drugačiji. Prigovor sudu podnosi se u zakonom propisanom roku navedenom u rješenju o izvršenju, bez čekanja dokumentacije od Grada. Ako građanin prvi put saznaje i za gradsko rješenje na kojem se izvršenje zasniva, treba odmah provjeriti dostavu. Član 35. stav 4. ZIP-a RS predviđa i mogućnost da se od organa koji je izdao neosnovanu potvrdu izvršnosti traži njeno ukidanje, u roku od osam dana od prijema rješenja o izvršenju. To može biti važno koliko i sam prigovor zastarjelosti“, zaključuje Grmuša.

- Da li Grad Banjaluka ima zakonsku obavezu da prije slanja opomene provjeri da li je potraživanje zastarjelo?

„Grad nema zakonsku obavezu da po službenoj dužnosti pazi na zastarjelost prije slanja opomene. U našem pravnom sistemu, zastarjelost ne nastupa automatski. Dug se ne briše sam od sebe, već isključivo ako se dužnik izričito pozove na nju ulaganjem prigovora zastarjelosti u sudskom postupku. Zastarjela potraživanja ne prestaju da postoje, već postaju „naturalna obligacija“ odnosno obaveza koja se ne može prinudno naplatiti, ali ako je dobrovoljno platite to ne znači da ste platili nedugovano“, rekao je advokat Aleksandar Jokić.

- Da li Grad snosi odgovornost ako građanima šalje opomene za potraživanja za koja je već nastupila zastarjelost?

„Grad ne snosi pravnu odgovornost niti krši zakon slanjem ovakvih opomena. Pošto je to „naturalna obligacija“ Grad na nju ima pravo i može pozivati građane da je plate“, navodi Jokić.

- Da li građani mogu tražiti ispravku ili brisanje zastarjelih dugova iz gradske evidencije?

„Građani mogu uputiti pisani zahtjev (prigovor) nadležnom odjeljenju Gradske uprave i tražiti otpis zastarjelog dijela duga, ali GU nema obavezu da to uradi i jedini način kako se to pravno perfektno može utvrditi jeste u sudskom postupku. Budući da evidentiranje ovih zastarjelih potraživanja ne ugrožava građane i ne umanjuje im njihova prava, to nema ni bojazni od toga da ona budu evidentirana“, pojašnjava Jokić.

- Šta ako je opomena stigla na ime prethodnog vlasnika stana ili kuće?

„Novi vlasnik zakonski odgovara za obaveze tek od trenutka stupanja u posjed i preknjižavanja nekretnine, osim ako kupoprodajnim ugovorom nije preuzeo i stare dugove (što se, vjerovatno, nikada nije desilo kod nas)“, navodi Jokić.

- Da li je dovoljno da Grad pošalje opomenu ili mora postojati konkretna pravna radnja koja utiče na zastarjelost?

„Sama opomena koju pošalje Grad ne prekida zastarjelost. Prema ZOO, obična pisana opomena, poziv ili obavještenje nemaju tu pravnu snagu. Zastara se prekida priznanjem duga (u pisanoj formi ili konkludentnim radnjama) ili podnošenje tužbe nadležnom sudu“, rekao je Jokić.

-Kako građanin može da provjeri koji dio njegovog duga je zastarjeo, a koji nije?

„Tačno stanje bi trebalo da možete provjeriti odlaskom u šalter salu Gradske uprave Banjaluka gdje trebate tražiti analitičku karticu (izvod otvorenih stavki) za vašu nekretninu. Ali ovo nisam u praksi radio pa je samo moje logiciranje i pretpostavka“, zaključuje Jokić.

Pomenuti slučaj opomena za komunalnu naknadu pokazuje koliko je važno da građani poznaju svoja prava i provjere svako zaduženje koje im stigne na adresu.

Iako Grad Banjaluka ima pravo da traži dobrovoljno izmirenje duga, to ne znači da se sva potraživanja mogu i prinudno naplatiti.