Kako zagađen vazduh utiče na ljudsko zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija je posljednji put radila ovo istraživanje 2019. godine. Procjena smrtnih ishoda na globalnom nivou povezanih sa zagađenim vazduhom bila je 6,7 miliona. Američko istraživanje „State of Global Air 2025“ , kaže da je u toku 2023. godine zbog istog problema bilo 7,9 miliona smrtnih ishoda. Evropska agencija za životnu sredinu uradila je istraživanje na području BiH. Istraživanje kaže da je koncentracija otrovnih čestica dosta iznad preporučenog nivoa Svjetske zdravstvene organizacije, zbog čega je u toku 2023. godine u BiH, kao posljedica dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu, bilo 4783 smrtna ishoda. Najugroženiji su hronični pulmološki pacijenti, ljudi stariji od 65 godina, trudnice i djeca. Dječija pluća razvijaju se do pete godine života, a imaju duplo više respiracija od odraslih ljudi, samim tim unesu mnogo veći broj otrovnih čestica od odraslih.

"Čak se kaže da djeca, a već su otkrivena dva epigenetska faktora tj. dva gena na koje djeluje ovakva situacija. Ta dva gena mogu da utiču na pojačanu osjetljivost, a time i na mogućnost i na favorizovanje nastanka astme. Dakle, nije neophodno porodično nasljeđe, nego ovi faktori iz sredine koji mogu da utiču na genetski status, a onda i na nastajanje bolesti. Uzročno posljedična veza je utvrđena. Ne kod svakog, ne u svim sredinama, ali tamo čija su djeca, ili čak čije su majke u trudnoći bile izložene ovakvim uslovima zagađenog vazduha – to je apsolutno moguće", rekao je Mladen Duronjić, pulmolog.

Kolike će posljedice biti zavisi od toga koliko smo dugo izloženi i kolika je koncentracija otrovnih čestica u vazduhu. Takođe, značajna je i veličina čestica, objašnjava doktor Duronjić.

"PM iznad 30 ili 50 mikrona nisu značajne jer neće biti apsorbovane u našem disajnom sistemu. Naš disajni sistem počinje u nosu, a sluznica nosa je veoma slična sluznici pluća i zato te krupne čestice neće predstavljati problem. Zato PM 10 se apsorbuje u gornjem dijelu respiratornog sistema, PM 5 u srednjim, a dva i po u donjem dijelu pluća. One manje od 1 i 0,5 direktno prodiru u naš krvotok,a samim tim neće učestvovati samo u oštećenju pluća i disajnog sistema nego i kardiovaskularnog sistema", rekao je Mladen Duronjić, pulmolog.

Zagađenost vazduha najveća je od novembra do kraja februara i u tom periodu na pulmologiji bude priliv pacijenata, ali nažalost to nije jedini razlog za brigu. Ljekari ističu da je dugotrajna izloženost piem česticama kancerogena.

"U ovom trenutku imamo vazduh koji slabije cirkuliše i to doprinosi egzacerbaciji hroničnih bolesti pluća – astme, ali posebno hroničnim opstruktivnim bolesti pluća koja je treći ubica na planeti. Na prvom mjestu je karcinom, drugo mjesto kardiovaskularna oboljenja, a treće mjesto je opstruktivna bolest pluća i to su vodeći uzroci smrtnosti. Isto tako, prljavi vazduh sa koncentracijom PM čestica u nekim rudarskim ili industrijskim bazenima bez kontrole izduvnih gasova može da favorizuje nastanak karcinoma pluća, ako se radi o dugotrajnoj izloženosti ovim česticama", rekao je Mladen Duronjić, pulmolog.

Ljekari savjetuju da građani ne provode previše vremena napolju i da pretežno budu u čistim i zatvorenim prostorijama. Napolju vam samo djelimično mogu pomoći maske, ali maske koje bi vam i djelimično pomogle ne možete kupiti u apoteci. Efikasnije rješenje se trenutno ne nazire. Ostaje da se nadamo da će ove informacije dovoljno zabrinuti nadležne te da će konačno nešto konkretnije preduzeti kako bi se ovaj problem počeo rješavati.