Pretjerana ili nekontrolisana upotreba antibiotika u situacijama kada se ne radi o takvom kliničkom stanju ili bolesti, mogu da izazovu brojna druga neželjena dejstva koja imaju veze sa narušavanjem naše crijevne flore, kaže za ATV prof. dr Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, i dodaje da ako konstatno pijete antibiotike narušavate ravnotežu koja postoji u crijevima.

„Ono što je posebno zabrinjavajuće je da ljudi na svaku prehladu, prvo što pomisle je da uzmu antibiotik. Mi ljekari stalno napominjemo da su antibiotici lijekovi za bakterije. Ljudi ne prave razliku između virusa i bakterija. Većina infekcija koje se javljaju u dječijoj i kasnijoj dobi su virusne infekcije. Za njih imamo jako malo lijekova, zovemo ih antivirusni lijekovi, koji mogu pomoći“, rekao je Škrbić.

Što se tiče bakterijskih infekcija, tu imamo jako mnogo preparata i lijekova, i oni se zovu antibiotici. Čestom upotrebom antibiotika, u svom organizmu razvijate takozvane rezistentne sojeve mikroorganizama, to su otporni sojevi, objašnjava Škrbić. Ciklus razmožavanja bakterija kao virusa je veoma brz.

„Ako tu bakteriju izložite antibiotiku, on se veoma brzo prilagodi, na neki način se zaštiti i postane otporan na taj antibiotik, vi njega više ne možete koristiti. Doktori i farmaceuti ne bi trebali da daju antibiotik bez doktorskog recepta“, jasan je Škrbić.

Govoreći o biljnim preparatima, koji građani takođe često koriste misleći da ne mogu biti opasni, Škrbić napominje da je ogromna većina lijekova koji se danas koriste upravo izdvojena iz biljaka. Naveo je primjer grejpfruta, koji u interakciji sa drugim lijekovima može da izazove teška oštećena jetre i mišića, što može bito po život opasno. Napominje da moramo biti obazrivi i sve reći svom doktoru.

Škrbić kaže da čovječanstvo ulazi u jedan ogroman problem da sadašnji antibiotici više neće biti djelotvorni kod jednostavnijih bolesti.

„U zadnje dvije godine je došlo do nekontrolisanog porasta upotrebe antibiotika tokom epidemije virusa korona. Ništa pomogli nismo, samo smo značajan broj pacijenata uveli u jedno jako opasno stanje da su kasnije zbog nemogućnosti, odnosno zbog bakterijske rezistencije i uništavanja crijevne bakterije u našem organizmu dolazili u situaciju da nam pacijenti počinju oboljevati od nekih bakterija, sepsa koje kasnije nismo mogli rješavati, što se dešavalo i u drugim razvijenim zemljama“, rekao je Škrbić.

Kompletno gostovanje Ranka Škrbića na ATV-u možete pogledati u video prilogu.