Američki dug postaje problem i za Evropu

Ovog mjeseca troškovi zaduživanja vlada širom svijeta dostigli su najviši nivo u posljednjih nekoliko godina. Sve je to odraz zabrinutosti da su rat, demografski pad i nepredvidive posljedice tehnoloških promjena američke javne finansije doveli blizu tačke pucanja.

Evropske vlade moraju da se takmiče sa Vašingtonom za globalnu štednju, pa ni Evropska unija (EU) ne može ostati pošteđena posljedica.

Svijet

Sa nanogicom ide po Jelisejsku palatu: Marin le Pen potvrdila kandidaturu za predsjednika

Osim što je američko Ministarstvo finansija sve zaduženije, i američki tehnološki giganti ove godine su pozajmili stotine milijardi dolara u potrazi za bogatstvom koje, kako očekuju, treba da donese vještačka inteligencija.

Mjerilo za cijenu duga u Evropi je njemačka desetogodišnja obveznica, čiji je prinos ove nedjelje dostigao najviši nivo od 2011. godine. To je uslijedilo nakon sličnog razvoja događaja na američkom tržištu, gdje je prinos na 30-godišnje državne obveznice dostigao najviši nivo u posljednjih 19 godina.

Rezultat je da će mnoge vlade u EU nakon ljeta osjetiti pritisak da povećaju poreze ili smanje javnu potrošnju, posebno prilikom izrade budžeta za 2027. godinu.

Ekonomija

Na "Blumberg" platformi dostupna lista više od 20 međunarodnih investitora u obveznice Srpske

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Francusku, Španiju i Italiju narednih godina očekuju politički ciklusi i glasanja.

"Vrijeme je da se očiste Augijeve štale u koje su se pretvorile francuske javne finansije nakon deset godina makronizma", poručila je na društvenim mrežama Marin Le Pen, ne istakavši kako to namerava da učini.

Tanjug / AP / Christian Hartmann

Propust Francuske da poslednjih godina popravi trend rasta budžetskog deficita narušio je poverenje investitora. Zbog toga je ta zemlja posebno osetljiva na promene, odnosno rast troškova refinansiranja.

U posljednjih 20 godina mnoge evropske zemlje nagomilale su dugove zbog niza kriza, od finansijske i pandemijske do energetske. Istovremeno rastu izdaci za zdravstvo i penzije.

Prosječni javni dug u evrozoni porastao je sa 66 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2007. godine na 88 odsto prošle godine. Međutim, dok je Evropska centralna banka držala kamatnu stopu oko nule, što je trajalo 13 godina, upravljanje troškovima kamata nije predstavljalo poseban izazov.

U ovoj deceniji troškovi kamata za Pariz mogli bi se više nego učetvorostručiti – sa 30 milijardi evra 2020. na 124 milijarde evra 2030. godine. Taj novac bi u drugim okolnostima mogao biti uložen u bolnice, zelenu tranziciju, jačanje odbrane ili čak smanjenje poreza.

Društvo

Šta ako auto-put prođe preko vašeg imanja? Ovo su prava vlasnika

Predstojeći izborni ciklusi u više evropskih zemalja uvek se pokažu važnim za javne finansije.

U slučaju Italije i Španije situacija zasad nije tako ozbiljna kao u Francuskoj. Italijanske nove obveznice nemaju mnogo veću cijenu nego prije deset godina, dok je Španija kroz imigraciju povećala broj ljudi koji će u budućnosti nositi teret javnog duga. Očekuje se da će španski javni dug ove godine pasti ispod 100 odsto BDP-a.

Ipak, postoji konsenzus da je Evropa zasad daleko od nove dužničke krize. Ukupni budžetski deficit evrozone dvostruko je niži nego u SAD-u, a od 2010. godine uvedeni su mehanizmi koji bi trebalo da zatvore institucionalne i regulatorne propuste koji su doprineli krizi javnog duga.

Ipak, određena zabrinutost postoji, posebno zbog situacije u Francuskoj.

"Postoji potencijalno opasna zona u kojoj se kriza može, ali i ne mora dogoditi, u zavisnosti od raspoloženja investitora. S obzirom na naš dug i deficit, verovatno smo ušli u tu zonu", rekao je za Politiko bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda Olivije Blanšar.

(Finansije.hr)