“Ne znam da li možemo govoriti o basnoslovnim sumama. Mi moramo ukalkulisati cijene materijala, cijene rada i sve druge troškove koji ulaze u strukturu cijene i nekakvu dobit za preduzeće i kad se sve to sabere dobije se neka cifra ispdo koje je nemoguće vršiti prodaju a da se pri tom održi i tekuća likvidnost i da se zadovolje sve one potrebe koje proističu iz tog. Mi trenutno prodajemo stanove po 3.000 i 3.100 maraka po kvadratu sa uračunatim PDV-om. Ono što je sad u izgradnji, kad se završi, što bi rekli u narodu, da nam Bog bude u pomoći svima da vidimo kako i na koji način isplivati iz tog, jer kad se ukalkulišu ovakve cijene materijala, energenata, sigurno se mora ići i na povećanje plata, kad se sve to uračuna doći ćemo do cijena koje ja ne znam ko će htjeti i moći obezbijediti da plati”, izjavio je za Dosije Borko Đurić, direktor GP "Krajina" Banjaluka.

Cijene stanova u Banjaluci posljednjih pola godine narasle su od 15 do 20 odsto, kaže Boban Sašić, licencirani agent za prodaju nekretnina. Raspon cijena je od 2.400 maraka po kvadratu na periferiji do 4.500 maraka u centru grada za novogradnju, ali potražnja ne pada. Stanovi stare gradnje na banjalučkom tržištu su rijetkost, veliki broj investitora gradi nove zgrade i cijela naselja. Kupci, bar u najvećem gradu Srpske, kaže Sašić, kvadraturu uklapaju u iznos stambenog kredita koji mogu da dobiju u bankama. Najtraženiji su stanovi 35-49 kvadrata sa jednom sobom ili oni od 50 do 60 kvadrata sa dvije spavaće sobe. 

“Trenutno je trend da se većina tih stanova prodaje u ranim fazama izgradnje, zato što kupci bojeći se daljeg rasta cijena kupuju stanove u tim fazama. To je velika razlika u ponašanju kupaca u odnsou na perido od prije tri- četiri godine kada se mogao naći stan koji je u završnim fazama  i bila je puno veća ponuda stanova stare gradnje. To danas nije slučaj, najveći problem na tržištu nekretnina i za kupce kojima je potrebno brzo useljenje je naći useljiv stan. prodavci useljivih stanova to često koriste pa zbog te male ponude useljivih stanova oni dostižu još veće cijene nego što su cijene stanova u ranoj fazi izgradnje. To je donekle i logično da useljiv stan košta puno više postoji značajan broj kupaca , najveći broj  kupaca kupuje prodičen stanove do 60 kvadrata sa dvije spavaće sobe. Onda je zanimljiv asitaucaija kada se takav stan pojavi na tržištu nema ni pregovora ni sitaucije ni dogovora nego se on kupuje po zadatoj cijeni bukvalno da ne bi neko drugi kupio”, ističe Boban Sašić, licencirani agent za nekretnine iz Banjaluke.

Danijel Vejo, novinar iz Gradiške, kaže da je uskočio u posljednji voz  "nižih" cijena i obezbjedio sebi stan u Banjaluci. On je svoje kvadrate pazario u zgradi u izgradnji u naselju Ada. 

“Ja sam uzeo 39 kvadrata, po cijeni od 2.100 maraka. Kaparisao sam stan prošle godine  u ljeto, međutim već nako mjesec dana cijene su počele da divljaju i taj stan, kvadratura tog stana sada iznosi 2.400 maraka”, kaže Vejo, na pitanje da li bi se odlučio da po ovim sadašnjim cijenama kupuje stan, odgovara: “Pa bih, bih se odlučio na kupovinu nekretnine. To je za mene dobra investicija, kažem opet, danas-sutra ostavljam svojoj djeci, malo bih razmislio to je istina, ali vjerujem da bih ušao u takvu priču.”

Pomama za stanovima, posebno onim manjim od 40-tak kvadrata sa jednom sobom, vlada i na istoku Srpske, uprkos visokim cijenama. U Bijeljini su stanovi u novogradnji rezervisani još u arhitektonskim nacrtima. Agenti kažu, za kupovinu stanova ima para. Do sada su, prema njihovom iskustvu većina kupaca bili mladi bračni parovi, a sada ljudi povlače novac iz banaka - stan im je sigurnija investicija.      

“Trenutno od 2.100 do 2.500 po kvadratnom metru, što se tiče nove gradnje. Stara gradnja? Stara gradnja zavisi od lokacije i spratnosti. Imamo od 1000 maraka pa do 2.000 maraka i staru gradnju imamo. Vraća se dosta naših ljudi koji su pred penziju ili su već u penziji. A doalze dosta ljudi iz istočnog dijela - Vlasenica, Milići, Han Pijesak, oni su baš zadovoljni Bijeljinom kao gradom, snađu se, nadju posao, djeca koja studiraju obično se ne vraćaju”, kaže za Dosije Jovana Despotović, agencija za nekretnine "Sim" Bijeljina. 

Novi jednosobni stanovi i garsonjere hit su  na jugu Srpske, ali trebinjski investitori ne uspijevaju da zadovolje potražnju, kažu u agenciji za nekretnine. Lokacija i kvalitet gradnje uveliko određuju cijene stanova u ponudi. 

“Uglavnom su navikli negdje da su to garsonjere oko 25-27 kvadrata, to je ono što se najviše traži. I takve garsonjere i ako se pojave, mi ih konkretno imamo u ponudi, nešto što je useljivo, novo, namješteno, zaista sad već dostiže cijenu i preko 3.000 maraka po kvadratu. Ono što mi imamo u ponudi je od 2.400 KM, to o izgradnji pričamo, do 2.700 KM, 3.000 KM onaj kompleks što se nalazi u samom centru, tj. u glavnoj ulici, a useljive nekretnine , nove, uknjižene su do 3.300 KM do 3.500 KM se kreću”, navodi Sonja Eraković Ćirkov, rukovodilac agencije za nekretnine "Padrino" Trebinje.

Nedostatak alternativa za investiranje, nedavana nestabilnost na finansijskom tržištu, negativna demografska kretanja, globalna ekonomska i politička kriza - sve su to faktori koji utiču na cijenu nekretnina, smatraju ekonomisti. Ukoliko i dođe do pada cijena - što je teško predvidjeti, ekonomisti kažu, nikada se neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina. 

“Može se reći da postoje te neke karakteristike nekog, kako se to u ekonomiji zove ‘balona’ na tržištu nekretnina koji bi mogao da pokune. To se dešavalo i u drugim zemljama. Živimo u vrlo nestabilnim vremenima i stalno se događaji nepredvidivi smjenjuju. Tako da šta će se dešavati na tržištu nekretnina, teško je davati bilo kakve prognoze”, rekao je Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista "Swot".

“Imam kupce koji su stalno čekali sniženje cijena i  nisu kupili stan, a ta razlika u ovih 4-5 godina je narasla na 30-tak odsto , a to može biti i do 700-800 maraka po kvadratu. Vođeni tom logikom možda je bolje prije nego kasnije”, navodi Boban Sašić, licencirani agent za nekretnine.

Ekonomska filozofija kaže da je nekretnina uvijek dobra investicija, narodna poslovica da - svaka roba ima svog kupca. Kupčevu dilemu - kupiti stan sad ili čekati "bolja vremena" rješava ili višak sredstva ili zakon nužde. U odnosu na prije nekoliko godina, sada je za isti broj kvadrata potreban veći kredit ili više gotovine. To je ceh zakonu ponude i potražnje.