Divlje svinje šire strah od afričke kuge

U Prnjavoru je tim povodom juče održana sjednica lokalnog kriznog štaba na kojoj su utvrđene mjere za sprečavanje širenja afričke kuge na domaće svinje. Zaraženo područje obuhvata krug od najmanje osam kilometara oko primarnog žarišta, odnosno lovišta Pečeneg Ilova, a imanja sa svinjama stavljena su pod nadzor veterinarskog inspektora uz sprovođenje niza zaštitnih mjera.

Hronika

Ubijen Filip Ivanović u pucnjavi u Beogradu na vodi

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kaže da divlje svinje predstavljaju veliku opasnost za širenje afričke kuge, s obzirom na njihovo nekontrolisano kretanje.

"Žive u krdima i dnevno prelaze velike udaljenosti te na taj način virus mogu lako proširiti", rekao je Maljčić i dodao da je situacija u Hrvatskoj dodatni faktor rizika. U Hrvatskoj se, kaže, obavlja odstrel divljih svinja, što pokreće njihova krda da bježe prema mirnijim regionima, između ostalog, na ovo područje, gdje nalaze dovoljno hrane.

"Žetva kukuruza još traje, a žetvenih ostatka ima sasvim dovoljno za njihovu prehranu. One se spuštaju i u naša sela, gdje prave veliku štetu. Međutim, najveća opasnost prijeti od toga da virus sa divljih svinja bude prenesen na domaće, što bi odmah ugrozilo brojne farme u Srpskoj", istakao je Maljčić.

On je upozorio i na rizike koje donosi sezona lova i kretanje ljudi. Svako kretanje po područjima gdje se nalaze divlje svinje donosi, prema njegovim riječima, rizik, jer ljudi na obući, odjeći... mogu nesvjesno prenijeti bolest.

"Biobezbjednosne mjere na farmama svinja uglavnom su na veoma niskom nivou, a na pojedinim uopšte nisu uspostavljene, što predstavlja ozbiljan rizik", naglasio je Maljčić.

Farmeri, koji se povremeno bave uzgojem svinja, uglavnom ne primjenjuju mjere zaštite, jer, kako tvrdi, smatraju da virus nije opasan.

"Međutim, svi koji profesionalno uzgajaju svinje znaju koliko je važno držati visok nivo biobezbjednosti i spriječiti ulazak virusa na farmu", rekao je Maljčić.

On je istakao da u Hrvatskoj država plaća lovcima 100 evra za odstrijeljenu divlju svinju da bi bio suzbijen prenos bolesti.

Društvo

Sa tržišta povučena 264 miksera zbog opasnosti od požara i povreda

"Kod nas to nije slučaj. Odstrel je dozvoljen, ali interesovanje za masovniji je malo, jer proces uklanjanja ustrijeljene svinje mora biti bezbjedan", rekao je on.

Direktor Veterinarskog instituta "Dr Vaso Butozan" Dragan Knežević je istakao da nije čudno što često bude registrovana divlja svinja zaražena afričkom kugom, s obzirom na situaciju u Hrvatskoj.

"Svaki uzorak divlje svinje, bilo da je izlovljena ili uginula, detaljno analiziramo. Na taj način uspijevamo da na vrijeme pronađemo zaražene životinje i spriječimo širenje virusa prema domaćinstvima. Naš model monitoringa i nadzora, koji finansira resorno ministarstvo, veoma je efikasan u sprečavanju širenja bolesti", naglasio je Knežević.

Sezona lova na divlje svinje počela je početkom septembra, što omogućava bolji nadzor i kontrolu populacije, ali istovremeno, dodaje, predstavlja i dodatni rizik od širenja virusa.

Afrička kuga kod divljih svinja prije nešto manje od mjesec dana registrovana je u Srpcu, a zaraza je potvrđena i na manjem imanju u Bratuncu. Ovaj virus nije zaobišao ni Zvornik, gdje je početkom oktobra utvrđena kod svinja na jednoj farmi.

Mjere

Dragan Knežević je istakao da je edukacija javnosti i uzgajivača ključna te da je od izuzetnog značaja da svi poštuju mjere biobezbjednosti

"To podrazumijeva da na farmu ne ulaze nepoznati ljudi i životinje nepoznatog porijekla, ali i da budu korištene dezinfikacione barijere za vlasnike i radnike", poručio je Knežević, piše Glas Srpske.