Cvijanović za ATV: Pismo Sene Uzunović pokazuje da nema pravne sigurnosti u BiH

"Može i ostaće, naravno, predsjednik partije", poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva ističe da to što je Sud BiH poslao dopis CIK-u gdje navode shodno pravnim posljedicama da Milorad Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a samo pokazuje da u ovoj zemlji ne možete imati nikakvu pravnu sigurnost.

"S obzirom da smo već imali određena tumačenja Suda i na su se odnosila na ono vrijeme kada je trebalo da se registruje SNSD-e za učešće u izborima koji su nametnuti i tada je odlučeno na jedan način, a sada vidimo da je jedan sudija koji nije nadležan da odlučuje o tim stvarima niti da tumači ili daje objašnjenja ove vrste, stavio na dnevni red CIK-a takvo jedno pitanje", istakla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da imamo situaciju gdje se u nekim stvarima različito odlučuje, a nakon toga imate situaciju gdje ne znate ko odlučuje, da li onaj ko je propisan da treba da o tome odlučuje ili neko drugi.

"Pored svega toga imate ogromnu politizaciju sve ukupnog slučaja koji je vezan za predsjednika Milorada Dodika, to je situacija sa kojom živimo zadnje dvije godine. Ta situacija je pokazala, a moram i reći, sa namjerom od strane Milorada Dodika da pokažemo i razotkrijemo sve apsurde u kojima mi živimo", istakla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da je jedna dimenzija ta da imamo pravnu nesigurnost, a druga je činjenica da imamo neizabranog stranca koji nema nikakva ovlaštenja ni po Ustavu ni po Međunarodnom sporazumu čiji je Ustav dio putem jednog od Aneksa i nema nikakva ovlaštenja te vrste da dobije po domaćem ili međunarodnom pravu.

Ali je ta prava sebi uzurpirao Kristijan Šmit, stavio sebe iznad parlamenta demokratske države, odlučio da on donosi zakone, a onda isti ti zakoni su poslužili Sudu da nekoga procesuira i to demokratski izabranog predsjednika Republike zato što je imao svoj politički stav prema određenim pitanjima protiv onoga što je radio Kristijan Šmit", istakla je Cvijanovićeva.

BiH

Dopis Sene Uzunović CIK-u: Dodik ne može biti zaposlen?

Ona ističe da stvar bude gora, Kristijan Šmit neovlašteno uzurpira prava parlamenta.

"Imate apsolutno njegove unilateralne akcije. Ako pogledate sadržinu onoga što je on kroz amandmane izvršio izmjene Krivičnog zakona BiH bespravno, onda se zapitate da li je moguće da neko može da propiše ago ga ne poštujete da idete u zatvor, a posljedično možete da imate i neku drugu vrstu mjera ili zabrana kao što je da predsjednik Dodik ne može da obavlja javne funkcije u trajanju od šest godina", rekla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik hrabro odlučio da razotkrije sve apsurde pravnog sistema nametnutog i okolnostima pod kojima živimo.

"Mislim da je tu bitku iznio stojički, onako kako ne vjerujem da bi iko od političara mogao to da podnese, ali je imao jasan cilj da se stvari dovede u red", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je sada prelomna tačka koja odlučuje da ćemo stvari dovesti u red ili stvari gurnuti dalje u krizu i da je to stvar koja najmanje zavisi od Republike Srpske.

Cvijanovićeva je naglasila da je jasna pozicija naroda i institucija Republike Srpske da ne žele sukob sa bilo kim.

"Ponovo je loptica u nekom tuđem dvorištu gdje imamo spregu između tog stranog faktora i domaćih subjekata koji žele da prave i dalje krizu. Kada pogledate da se jedan proces završio vrlo pogrešno, vi imate sada situaciju da postoji zapreka da se predsjedniku Srpske dozvoli da završi sve ono što je potrebno u okviru domaćeg pravosuđa da bi mogao da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava", istakla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da im to nije bilo dovoljno da se neko ponaša u skladu sa izbornom voljom naroda pa bi sada da ciljaju i targetiraju Milorada Dodika kao nekoga kome treba oduzeti mogućnost da se bavi politikom na način da vodi političku partiju.

"Sena Uzunović je odlučila da to isproblematizuje, vjerovatno pod pritiskom svoje javnosti, uputila CIK-u koja je sa vrlo šarenim glasovima proslijedila Osnovnom sudu u BiH. Sve je to igranka", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da onaj ko je trebalo da da svoje mišljenje, već dao mišljenje jer je SNSD-e registrovan za izbore i sa prihvaćenim potpisom lidera partije Milorada Dodika.

''SARAJEVO NE MOŽE DA ŽIVI U MIRU''

Srpski član Predsjedništva ističe da Sarajevo ne može da živi sa činjenicom da se živi sa miru nego im je trebala neka nova problematizacija.

Cvijanovićeva ističe da iza ovakvih poteza stoji činjenica da pravosuđe želi da odbrani Kristijana Šmita, a ne da brani građane koji poštuju Ustav.

"Sve je suludo i sada vraćamo ponovo stvari na njihov početak da bi pokvarili odnose SAD sa kojima imamo konstruktivnu ulogu za razliku od onih silnih godina sa kojima smo se nagledali svakakvih intervencija koje su dolazile od njih", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da SAD želi da resetuje odnose sa Republikom Srpskom kako bi se napravio ambijent koji će biti bolji od ovog kakvog jeste.

"Sve što Srpska radi u ovom periodu jeste da se očuva mir i stabilnost, dok drugi koji to ne žele su pokrenuli sav ova haos", istakla je Cvijanovićeva.

NIJE PRESTALA BORBA ZA DODIKA KAO PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

Cvijanovićeva je istakla da borba za poziciju predsjednika Republike Srpske nije prestala i ona će imati svoj pravni put.

"Ono što Republika Srpska radi je da izabere pravni i politički put za ostvarivanje svojih prava", jasna je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da možda djeluje da Srpska ima neke poteze koji nisu razumljivi ljudima, poput posljednje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, ali da je riječ o situaciji koja ne može mnogo da se objašnjava ali će se vidjeti zašto je to tako.

"Pokrenuli smo mnogo aktivnosti, neke ne možemo sada da objasnimo, ali ćemo u nekih par sedmica to vrlo uspješno i argumentovano moći", naglasila je Cvijanovićeva za ATV.

Ona je dodala da je Srpska dobila partnere koji razumiju da neko želi da pogazi volju naroda i da nekome oduzme pravo na postojanje.

Cvijanovićeva je navela da se digla polemika o posljednjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske i onome što je usvojila, te konstatovala da je ova institucija vlasnik onoga što usvaja i ima pravo da u nekom momentu procjeni da određeni akti više ne trebaju.