Blagojević: BiH treba novi dogovor za mir, a ne još više stranog nadzora

Autorski tekst za Vašington post prenosimo u cijelosti:

Vrijeme je da se suočimo s neugodnom istinom: BiH, kakva je trenutno organizovana, ne funkcioniše. Sistem vlasti je zapetljan i neefikasan, a tvrdnja o demokratiji obesmišljena je činjenicom da narodom upravlja savremeni kolonijalni namesnik. Istorijske mržnje su duboke, a podjele među narodima stalno prisutne. Bošnjaci, Hrvati i Srbi ne vjeruju jedni drugima. Kako bi i mogli? Animoziteti, vjersko-sektaško nasilje i promjenljive granice traju vijekovima.

Srbija

Petković: U izbalansiranom izvještaju Šina čitav svijet čuo za nasilne poteze Prištine na Srbe

Prošle sedmice Milorad Dodik, lider SNSD u Republici Srpskoj, ponovo je pozvao na formiranje posebne hrvatske jedinice unutar BiH. Ovaj prijedlog odražava strah od otvoreno izražene težnje političkih lidera Bošnjaka muslimana ka stvaranju centralizovane muslimanske unitarne države. Dodik je predložio stvaranje "trećeg entiteta". On tvrdi da je jedini način da BiH postane stabilna taj da sva tri konstitutivna naroda dobiju pravo na stvarnu samoodredjenost, bez da iko bude podređen drugome.

U tom duhu, Dodik je predložio podjelu Federacije na dva dijela: bošnjački i hrvatski. Skoro trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni, zemlja je i dalje zamrznuta u vremenu politički nefunkcionalna, društveno podijeljena i ekonomski stagnira. Iako je oružani sukob završen, okvir uspostavljen Dejtonom nije uspio da zemlju pretvori u stabilnu i jedinstvenu državu.

Srbija

Vučić: Srbija će ostati do kraja mog mandata na evropskom putu, ali slušaću samo svoj narod

U godinama koje su uslijedile, zapadni političari počeli su centralizovati vlast i urušavati autonomiju srpske i hrvatske hrišćanske manjine. Kao rezultat, etničke podjele su danas dublje nego ikada, dok Bošnjaci, Hrvati i Srbi žive u paralelnim realnostima. Politički sistem, zasnovan na prisilnoj saradnji i međusobnim vetima, postao je trajni zastoj. Štaviše, zemljom ne vlada volja naroda, već strani visoki predstavnik koji ima ovlaštenje da jednostrano diskvalifikuje demokratski izabrane lidere.

Ovakav status kvo ne može trajati. Region je tempirana bomba. Ako se ne uspostavi pravo na samoodređenje sva tri naroda, istorija nas uči da će nasilje i rat ponovo biti neizbježni. Da bi se krenulo naprijed, zemlji je potreban novi ustavni okvir koji odražava političku i demografsku stvarnost. Trajno rješenje moglo bi biti formalno stvaranje tri autonomna entiteta - jednog za Bošnjake, jednog za Hrvate i jednog za Srbe - u okviru labave konfederacije.

To ne bi bio poziv na podjelu ili novi sukob, već pragmatičan pristup upravljanju, dijelom zasnovan na nedavnim međunarodnim mirovnim inicijativama, poput Trampove administracije i njenih sporazuma o normalizaciji odnosa na Bliskom istoku. Dejtonski sporazum je zaustavio rat i to je njegova nesumnjiva zasluga ali nikada nije bio zamišljen kao dugoročni plan za državu.

Banja Luka

Stanivuković i Đajić opet rješavaju vrtićke bubice na Sudu

Trenutna struktura uključuje dva entiteta: Federaciju BiH (uglavnom Bošnjaci i Hrvati) i Republiku Srpsku (uglavnom Srbi). U tom okviru, Hrvati već dugo tvrde da su tretirani kao mlađi partneri, često politički nadglasani od brojnijih Bošnjaka u Federaciji. To je dovelo do ponovljenih zahtjeva za formiranjem trećeg, većinski hrvatskog entiteta zahtjeva koji ostaje neispunjen i sve hitniji.

Pokušaji reforme su propali. Stvaranje tri autonomna entiteta priznalo bi demografske i političke činjenice na terenu. Svaka grupa bi mogla uživati visok stepen samouprave u kulturnim, obrazovnim i administrativnim pitanjima, uz minimalnu, ali funkcionalnu centralnu vlast zaduženu za spoljne poslove, valutu i granice. Takav pristup bi smanjio tenzije koje nastaju zbog stalnog međunacionalnog nadmetanja na državnom nivou. Umjesto da se jedinstvo nameće odozgo, omogućilo bi se mirno suživot od baze, odozdo.

Društvo

Otvorena laboratorija za za HLA tipizaciju tkiva

Štaviše, svaka bi zajednica imala interes da očuva mir u sopstvenoj oblasti, uz manji strah od dominacije drugih. Time bi se adresirale hrvatske i srpske zamjerke i pomoglo stabilizaciji Federacije, koja je postala disfunkcionalna upravo zato što pokušava da upravlja s tri naroda s različitim političkim prioritetima.

Republika Srpska, u međuvremenu, već ima značajnu autonomiju, ali njenu suverenost stalno potkopava njemački visoki predstavnik koji sprovodi lawfare - pravno-politički rat kako bi spriječio volju srpskog naroda.

Izazov je u stvarnoj autonomiji, koja bi bila pravedno i ravnomjerno raspoređena. Prijedlog o tri entiteta u BiH podsjeća na pristup iz Abrahamovih sporazuma iz 2020. godine i drugih inicijativa koje je Trampova administracija vodila na Bliskom istoku. Ti dogovori nisu pokušavali da izbrišu razlike ili riješe svaku staru nepravdu, već da uspostave praktične aranžmane koji omogućavaju koegzistenciju i saradnju na zajedničkim interesima posebno u trgovini, bezbjednosti i razvoju. Trampova mirovna strategija na Bliskom istoku zasnivala se na realizmu, a ne na ideologiji.

Banja Luka

Stanivuković i Đajić opet rješavaju vrtićke bubice na Sudu

Decenijama je međunarodna zajednica pokušavala da riješi izraelsko-palestinski sukob pristupom "sve ili ništa", često neuspješno jer je insistirala na potpunom rješenju prije bilo kakve normalizacije. Slično tome, u BiH je čekanje na "savršeno jedinstvo" ili "potpunu pomirenost" prije reforme političkog sistema nerealno i kontraproduktivno. Što zemlja duže ostane paralizovana disfunkcionalnim uređenjem, to će se više nagomilavati ogorčenost. Kao i na Bliskom istoku, dogovor koji priznaje sadašnje realnosti, makar nesavršen, može otvoriti vrata trajnom miru i saradnji.

Da bude jasno - model tri entiteta nije bez rizika. Zaštita manjina u svakom entitetu bila bi od suštinskog značaja. Potrebni su snažan ustavni sud i okvir za ljudska prava kako bi se spriječila diskriminacija i obezbijedila sloboda kretanja i izražavanja za sve građane, bez obzira na etničku pripadnost.

Pored toga, kancelariju stranog visokog predstavnika treba ukinuti, a međunarodni akteri posebno Sjedinjene Države, zajedno s Evropskom unijom, Rusijom i Mađarskom, koje uživaju veliko povjerenje u regionu mogu igrati korisnu ulogu. Njihov cilj ne bi smio biti nametanje rješenja, već olakšavanje mirnog i demokratskog procesa u kojem sva tri naroda imaju stvaran glas.

Republika Srpska

Dodik: Radujem se ponovnoj posjeti Netanjahua našoj Republici Srpskoj

Nagrada u vidu jasnog puta ka članstvu u Evropskoj uniji mogla bi poslužiti kao snažna motivacija za postizanje konsenzusa.

BiH ne može sebi priuštiti još jednu deceniju političkog limba. Pretvarati se da će etničke podjele nestati s vremenom ili pod pritiskom čista je iluzija. Kao i Trampovi mirovni dogovori na Bliskom istoku, novi pristup BiH mora biti zasnovan na pragmatičnom suživotu, a ne na utopijskoj ideji jedinstva. Formalizovanjem strukture od tri entiteta u okviru minimalne federalne države, BiH bi napokon mogla stvoriti politički sistem koji odražava njen složeni identitet umjesto da se s njim bori. Stabilnost i prosperitet mogu se graditi samo kad se ljudi osjećaju saslušano, zastupljeno i sigurno. To je suština mira i BiH ga je odavno zaslužila.