Koliko troškova pokriva minimalna plata?

"Snalazim se kako mogu, kao i ostali. Bilo bi poželjno da su veća primanja, ali uklapam se onako kako moram",

"Teško je izaći na kraj, pogotovo onima koji imaju višečlanu porodicu. Mi koji smo sami, govorim u svoje ime, možemo se izvući na neki način, ali je teško",

"Samo da ne bude gore, nemam drugi komentar. Mora se raditi mimo te minimalne plate. Ja sam sad očistila stubište jer da nisam počela i to raditi ne bih ništa imala", kažu građani.

Računica Saveza sindikata Republike Srpske kaže da minimalna plata u Srpskoj pokriva 33,74% mjesečne potrošačke korpe, koja prema procjenama iznosi blizu tri hiljade maraka. Od prvog januara 2026, najniža neto plata iznosi hiljadu maraka i to je plata za nekvalifikovane radnike, za trogodišnju srednju stručnu spremu 1050 KM, za četvorogodišnju 1100 KM, za višu stručnu spremu 1350 KM i za visoku stručnu spremu 1450 KM.

ATV

Zamislite da vam je na raspolaganju hiljadu maraka i da tim novcem morate da pregurate cijeli mjesec. Od njega treba kupiti hranu, platiti struju, vodu, grijanje, obezbijediti prevoz i sve ostalo što svakodnevni život podrazumijeva. Prema sindikalnoj računici, četvoročlanoj porodici samo za hranu nedostajalo bi još 360 maraka. Dakle, cijela minimalna plata nije dovoljna da pokrije jedan od osnovnih životnih troškova porodice, a računi, kirija, lijekovi i sve ostale potrebe ne mogu da čekaju sljedeću platu.

Građanima sa nižim primanja potrebne su socijalne trgovine sa znatno jeftinijim osnovnim namirnicama i proizvodima za ličnu higijenu. Udruženja potrošača apeluju na nadležne institucije da razmotre to pitanje kako bi se građanima koji rade za minimalac obezbijedio dostojniji život. Na ovaj način mogu samo da pokriju osnovne životne troškove, a sve ostalo je luksuz. Čak i bilo kakav izlazak iz kuće. Godišnji odmor ili večera u restoranu za njih je odavno samo san.

ATV

"Nešto osnovno što ljudi stalno trebaju da podmire i što uvijek rade da ne ulaze u dužničko ropstvo to su krediti koje većina naših sugrađana ima, nakon toga dolaze režije, a ostalo što preostane ostane za sve ostale potrebe koje imamo u tekućem mjesecu. Tu pored hrane o kojoj najčešće pričamo, jer nam je svima najbitnije da imamo hljeba na tanjiru, nalaze se i sve ostale potrebe. Ukoliko u domaćinstvu imamo učenike ili studente i te obaveze podmirujemo od ostatka novca", kaže Murisa Marić, direktor Udruženja za zaštitu potrošača „DON“.

A novca ne ostane dovoljno. Nekima ne ostane uopšte. Zato su ti građani danas postali mađioničari koji sa malo novca uspiju da sebi obezbijede život. Ovaj problem je prepoznala i Vlada Republike Srpske. Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović, najavila je da će jedan od glavnih ciljeva tokom 2027. godine biti da prosječna plata u Srpskoj iznosi hiljadu evra.