Počeo najznačajniji posao u poljoprivredi: Ratari čekali padavine, ali ih nisu dočekali

Optimalni rok za sjetvu pšenice završava se 25. oktobra, premda se hljebno zrno zbog klimatskih promjena može sijati i do prve sedmice novembra, pa i kasnije. Za razliku od prije dvije ili tri godine, kada se u novčanicima moglo naći još nešto novca, ratari sada nemaju sredstava ni za ono osnovno – sjeme i vještačko đubrivo. Na više od polovine površina koristiće se dorađeno sjeme, takozvano žito s tavana, nastalo u sopstvenoj proizvodnji.

Javni poziv za obećane podsticaje za sertifikovano sjeme u iznosu od 17.000 dinara po hektaru još nije raspisan. Kilogram pšenice u žetvi koštao je oko 20 dinara, što je bilo ispod proizvodne cijene. Mnogi ratari prodali su rod po toj cijeni kako bi izmirili dugove prema poljoprivrednim zadrugama i apotekama. Sve to ukazuje na to da sjetva neće moći da se obavi uz potpunu primjenu agrotehnike, što bi moglo da se odrazi i na prinose u narednoj žetvi.

Ratar Saša Atanasković iz Turije, u opštini Srbobran, počeo je sjetvu pšenice sopstvenim sjemenom, dok će sertifikovano koristiti na svega deset odsto parcela.

„Sijem u suvu zemlju i sjeme neće nići dok ne padne bar 15 do 20 litara kiše po kvadratnom metru, koliko je potrebno da ono nabubri i počne da klija“, kazao je Atanasković Zorki Delić za „Dnevnik“.

„Padavine od prije desetak dana samo su nam olakšale pripremu zemljišta. Njive nismo orali, jer nam je za taj posao bila potrebna jaka kiša, od 50 do 60 litara po kvadratnom metru. Radimo samo redukovanu obradu gruberima i tanjiračama kako bi se žetveni ostaci kukuruza i suncokreta što bolje izmiješali i kako bi sjetvospremači mogli da polože sjeme na odgovarajuću dubinu.“

Atanasković je u ovogodišnjoj žetvi dobio 3,9 tona pšenice po jutru, dok je prošle godine prinos iznosio 5,4 tone po jutru. To su dobri prinosi u obje godine, imajući u vidu sušne uslove. Cjelokupan rod prodao je tokom žetve po cijeni od 20 dinara za kilogram kako bi izmirio obaveze prema ugovaraču proizvodnje.

„Ovogodišnja proizvodnja pšenice je skupa. Suša traje već četvrtu godinu, a cijena žita ne prati troškove repromaterijala“, naveo je Atanasković i dodao da iz tog razloga sije sopstveno sjeme i koristi manje đubriva nego ranijih godina.

(Dnevnik.rs)