Brisel u panici: Da li je Minhenska konferencija i kraj NATO-a?

Uz to, kako piše "Politiko", povod za razmišljanje bile su i izjave šefa Pentagona Pita Hegseta date sredinom nedjelje u Briselu. 

Za bivšeg ministra spoljnih poslova Litvanije Gabrijelijusa Landsbergisa, najstrašnija rečenica koja je došla od Hegseta bilo je njegovo upozorenje da će "realnost" sprečiti da SAD budu evropski bezbjednosni garant, piše briselski portal.

Drugim riječima — nema zaštitnog mehanizma SAD.

Kao i drugi, Landsbergis osjeća kraj jedne ere, konstatuje se u tekstu.

"To bi moglo da označi dolazak sumraka NATO-a. Pogotovo kada to kombinujete sa onim što će Vašington uskoro objaviti — povlačenjem 20.000 američkih vojnika iz Evrope", rekao je nekadašnji litvanski šef diplomatije.

Dok je Litvanac razgovarao sa "Politikom" u Minhenu, Hegset je u Varšavi nagovijestio povlačenje trupa i upozorio već iznemogle Evropljane da je "sada vrijeme za ulaganje jer ne možete da računate da će američko prisustvo trajati zauvijek".

Američki zvaničnici koji prisustvuju samitu pokušavaju da pruže izvesna uvjeravanja uznemirenoj Evropi — iako bez velike koristi.

Među njima je i senator Rodžer Viker, predsjedavajući moćnog odbora za oružane snage Senata, koji je za "Politiko" rekao da je Hegset napravio početničke greške u Briselu, kao i da je šef Pentagona već povukao neke od svojih oštrijih primjedbi. Ali, on je priznao da to još nije učinio kada je riječ o tome da Evropa izgubi garanciju bezbjednosti SAD - što podriva član 5 NATO-a koji obavezuje članice alijanse na kolektivnu odbranu.

U tekstu se prenosi i mišljenje da je Tramp učinio ustupke Putinu.

"Trampov direktan pristup Putinu, u kombinaciji sa ministrom odbrane Hegsetom koji obavještava saveznike u Briselu da SAD preventivno pristaju na neke od ključnih zahtjeva Rusije prije nego što su pregovori uopšte i počeli, predstavlja dvostruki udarac – ne samo Ukrajini već i budućnosti Evrope", smatra jedan od takvih Kir Džajls iz Četam hausa.

U međuvremenu, govor potpredsjednika Džej Di Vensa u Minhenu, usredsređen na kritiku demokratske prakse u Evropi, nije nimalo doprineo da ublaži evropsku zabrinutost. Primljen je hladno, sa samo ponekim aplauzom i ponekim učtivim odmahivanjem glavom, kada je počeo da govori o migracijama kao prijetnji evropskoj civilizaciji, ocjenjuje se u tekstu, a prenosi RT Balkan.

Zapaža se i da Vens nije iskoristio tu priliku da se osvrne na sukob u Ukrajini, nešto što je, kako se dodaje, najviše zanimalo prisutne evropske zvaničnike.

Prije tri godine, činilo se da je sukob u Ukrajini učinio NATO relevantnijim nego što je bio, nestala je potraga za smislom njegovog postojanja u posthladnoratovskom svijetu, ocjenjuje "Politiko".

"Ali bilo je teško ovdje, prvog dana samita, otresti se osjećaja da smo svjedoci početka rascepa. Naravno, samiti tokom Trampovog prvog mandata takođe su imali taj duh 'SAD protiv Evrope', ali bi njegov bivši tim za nacionalnu bezbjednost izgladio stvari", navodi se u tekstu.

A za Evropu, SAD ostaju izuzetna, nezamenljiva nacija koju treba prizvati u vremenima nevolje. Kome se sada obratiti? Možda sebi, ističe "Politiko".

Bivši njemački diplomata Volfgang Išinger ocjenjuje za briselski portal da su evropski lideri djelimično krivi za situaciju zbog koje sada žale. Imali su dovoljno upozorenja o tome šta bi drugi mandat američkog predsjednika mogao da podrazumeva, a ipak su se kretali presporo da povećaju sopstvenu potrošnju na odbranu i udio u transatlantskom teretu, navodi on.

Landsbergisov nasljednik Kestutis Budris slaže se da je Evropa bila spora.

"Kasnili smo, zaista. Moramo da ubrzamo i pokažemo da imamo pravu odbranu i da smo spremni i sposobni i obučeni za borbu", rekao je on za "Politiko".

Ali drugi se pitaju da li je prekasno i plaše se da Trampova administracija nije prijatelj već neprijatelj. Jedan visoki diplomata EU, koji je želio ostao anoniman rekao je: "Sada imamo savez između ruskog predsjednika koji želi da uništi Evropu i američkog predsjednika koji takođe želi da uništi Evropu. Transatlantski savez je gotov".