Stanovnici mjesta duž ”Linije kontrole”, nezvanične granice između indijskog i pakistanskog dijela Kašmira, počeli su da raščišćavaju već zaboravljene bunkere, dok vojske dvije države dovlače pojačanja za, kako se čini, neizbježan novi sukob. Zvaničnici u Islamabadu i Delhiju tvrde da je odluka o napadu već donijeta.
Gomile đubreta pobacane su oko hiljada bunkera, koje je indijska vlada izgradile pre nekoliko godina, kako bi se lokalno stanovništvo, u slučaju novog sukoba te države i Pakistana, nekako sakrilo.
Oko 8.000 tih objekata, nazvanih ”Modijevi bunkeri”, po indijskom premijeru koji je naložio izgradnju, već su popunjeni posteljinom, ćebadima i osnovnim namirnicama – zlu ne trebalo.
”Ljudi su već zaboravili na te bunkere… Očistićemo ih kako bi imali gdje da smjestimo familije”, rekao je indijskom dnevniku Tajms od Indija stanovnik neimenovanog sela na obodu ”Linije kontrole”.
Uznemirenje Indijaca proizvod je nekoliko dana puškaranja, koja su uslijedila pošto je grupa ekstremista iz Pakistana, 22. aprila, ušla u indijski Kašmir i pobila 26 turista.
Indijske vlasti su, odmah, kao krivce označile Front otpora, za koji se vjeruje da je blizak pakistanskim ekstremistima iz organizacije Laškar e-taiba.
Indijske vlasti su odmah suspendovale sporazum o zajedničkom korišćenju vode iz Inda, protjerale sve pakistanske državljane i najavile niz žestokih mjera, uključujući i vojne operacije.
”Pojačali smo snage zbog nečega što je sada već neizbježno. Neke strateške odluke su donijete”, rekao je Rojtersu pakistanski ministar odbrane Havaja Muhamad Asif.
Asifovo priznanje uslijedilo je svega nekoliko sati pošto su indijski zvaničnici obznanili da su spremni za napad na ciljeve koje povezuju sa radikalnim islamistima.
Samopouzdanje bez pokrića
Iako Indijci djeluju odlučni da raspale po Pakistanu ili bar položajima koji se nalaze u njihovom dijelu Kašmira, skeptici podsjećaju da se slična osvetnička akcija Delhija 2019. godine završila debaklom, jer se ispostavilo da je ogromna indijska vojska prosto nespremna za bilo kakve sukobe.
Za indijske vlasti, najbolniji udarac predstavljala je vazdušna borba protiv pakistanskih lovaca, u kojem je oboren Mig-21, dok su Pakistanci tvrdili da je oboren i jedan Su-30.
Odmah nakon toga, premijer Narendra Modi upumpao je milijarde dolara u modernizaciju oružanih snaga koje je, pre pet godina, posebna parlamentarna komisija ocijenila kao ”pregažene vremenom”.
Svega trećina opreme kojom su, tada, raspolagale avijacija, vojska i mornarica bila je relativno moderna.
Sredinom prošle godine, pak, ista komisija je ocijenila da se, uprkos novom vojnom budžetu i brojnim pokušajima, situacija nije dramatično promijenila, prosto jer je zadatak prekomplikovan.
Stanje oružanih snaga navelo je stručnjake na zaključak da će se Modijeva vlada opredijeliti za precizne vazdušne udare radije nego za bilo kakve robusnije akcije,kako bi izbegla neželjene posljedice ili kakav protivudar iz Pakistana.
Posljednjih godina, najveća pojačanja indijskim snagama predstavljaju tri baterije ruskih protivvazdušnih sistema S-400 i 36 francuskih borbenih aviona ”rafal”.
”Rafali” bi, kako navode indijski mediji, mogli biti ključ napada na baze radikalnih islamista, iako će i pronalaženje protivnika možda biti i najveći problem za vlasti u Delhiju.
Indijski obavještajci locirali su 42 baze u kojima se, navodno, nalaze pripadnici organizacije Laškar e-taiba, koje su u međuvremenu pakistanski operativci premjestili na druge lokacije.
Prijatelj se oprostio od stradale djevojke (21) potresnim riječima: ''Zauvijek ću te nositi u srcu''
Nije poznat ni broj pripadnika tih grupa radikalnih islamistima, jer indijski mediji procjenjuju da se radi od 150 do bezmalo 1.000 obučenih diverzanata.
Kriza u pakistanskoj vojsci
Gotovo istovremeno sa očekivanjem indijskog odgovora na teroristički napad, američki obavještajci tvrde da je vrh pakistanske vojske namjeran da svrgne načelnika generalštaba, generala Asima Munira, optužujući ga da vojsku koristi za obračun sa političkim protivnicima, pritiske na novinare i napade na demokratiju.
Optužuju ga da je vojsku doveo u stanje u kakvom se nalazila još 1971. godine, kada je posle poraza u ratu stvoren Bangladeš.
Iako je razmjere bunta nemoguće procijeniti, sama činjenica da se neko usudio da potpiše ovakvo pismo, ukoliko je autentično, svedoči o činjenici da autoritet vojske polako opada.
Napetu situaciju pokušali su posljednjih dana da iskoriste radikalni islamisti iz Avganistana, koji su pokušali da se dočepaju pakistanske teritorije. Pakistanski mediji navode da je u sukobima na granici ubijeno više od 70 islamista.
Prvi put, lokalno stanovništvo u pakistanskom dijelu Kašmira organizovalo je seoske patrole koje su, naoružane svakakvim oružjem, počele potragu za islamistima po planinskim delovima regiona.
Pakistanska policija je, nakratko, privela oko 500 ljudi zbog ovakvih akcija.
Kina i Amerika pozivaju na razum
Poslije pet dana povremenog puškaranja na liniji razgraničenja, američki i kineski zvaničnici pozvali su dvije nuklearne sile na razum, upozoravajući ih na moguće razorne posljedice novog sukoba.
”Kina očekuje da obe strane pokažu uzdržanost, nađu se na polovini puta i razlikama priđu odgovorno, misleći na regionalni mir i stabilnost”, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
I američki Stejt department je pozvao strane da pronađu ”odgovorno rješenje”, navodeći da je, na više nivoa, u kontaktu sa indijskim i pakistanskim vlastima.
Svako iz svojih razloga, Kina i Amerika su najuticajnije države u ovom regionu. Vašington ima snažne veze da Delhijem i Islamabadom, dok je Peking glavni snabdjevač pakistanskih oružanih snaga. Kina i Indija već decenijama vode spor oko teritorija na Himalajima, koji je u nekoliko navrata prerastao u ozbiljne incidente.
(RTS)
