Ove godine Dan ekološkog duga obilježava se 2. avgusta.
Ovaj dan označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini, saopštila je WWF Adria.
To se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen dioksida, nego što ga okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije nego što mogu ponovo izrasti.
Posljedice su ekstremno visoki toplotni talasi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.
"Global Footprint Network" svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu.
Dok se 2. avgusta obilježava globalni Dan ekološkog duga, u naš region on je zakoračio dosta ranije. Najprije u Sloveniju, 18. aprila, u Crnu Goru 13. maja, Hrvatsku i BiH 29. maja, Sjevernu Makedoniju 7. juna, te u Srbiju 8. jula. U Albaniju će stići 3. novembra.
To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.
"U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, ali teško je reći koliko je on podstaknut usporavanjem privrede, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljenika za 43% do 2030. na svijetu (u poređenju s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomijeranje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tokom sljedećih sedam godina“, ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Iz te organizacije navode kako postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan ekološkog duga značajno pomjeriti.
Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice.
Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljenika sa sadašnjih 39 odsto na 75 odsto, pomjerilo ovaj dan 26 dana, 50-procentnim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.
"Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtijeva hitne akcije. Svjetski lideri se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, ali sada se čeka da se on završi i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni da vodimo računa koliko je bitna zaštita prirode i damo podršku onima kojima je sprovođenje ovog zakona prioritet bez alternative“, zaključuje Boić Petrač, navodi se u saopštenju.
