Vladika Teodosije je istakao da Srbi ne smiju ostaviti "sveto Kosovo i Metohiju, na kome je mnogo krvi i suza proliveno", te ih pozvao da se strpe. 

"Biće boljih vremena i boljih ljudi. Ovo je bila naša zemlja. Ako je mi ostavimo i ostavimo naše svetinje, nas će Gospod ostaviti", poručio je vladika Teodosije u besjedi nakon Svete arhijerejske liturgije koju je služio u Manastiru Svetih Kozme i Damjana u selu Zočište kod Orahovca. 

On je apelovao na pravoslavne vjernike da ne ostavljaju svetinje i svetu kosovsko-metohijsku zemlju onima koji su 1999. godine "napravili gomilu kamenja" od crkve u kojoj počivaju mošti Svetih Kozme i Damjana. 

Podsjećajući da je crkva septembra 1999. godine do temelja razrušena, a ikona Svetih Kozme i Damjana razbijena na dva dijela, vladika Teodosije je rekao da je i zgarište crkve bilo mjesto na kome je u jesen te iste godine, uz veliko obezbjeđenje pripadnika njemačkog kontigenta KFOR-a, služena Sveta liturgija. 

"Sjećam se da smo tokom služenja liturgije nedaleko odavde čuli prijetnje onih koji su srušili crkvu i koji su željeli da nestanemo, ali se ipak u ovaj sveti hram vratilo bratstvo, iscjeljeni su bolesni i nemoćni", rekao je vladika Teodosije. 

On je istakao da su brojni donatori pomogli da Crkva Svetih Kozme i Damjana i istoimeni manastir u Zočištu postanu mjesto okupljanja Srba, počev od države Srbije do običnih vojnika iz KFOR-a. 

Vladika Teodosije je naveo da se obnavljaju srpske svetinje Sveti Arhangeli, Devič, Prizrenska Bogoslovija i mnoge druge, a time i srpsko biće, nasuprot onima koji nemaju vjere, ruše hramove i prodaju svoju djedovinu. 

"Ako je suditi po broju vjernika koji su danas pristigli u Manastir Zočište ova svetinja neće ostati sama i zakorovljena, uprkos zlu koje je Srbe snašlo", rekao je vladika Teodosije. 

Svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovalo je nekoliko stotina vjernika. 

U Zočištu oslonjenom na Veliku Hoču poput sela Opteruša i Retimlje više nema Srba. Svi su protjerani u junu 1999. godine, a mnogi od njih su, poput dvadesetak članova porodica Nikolić i Kostić, kidnapovani i nestali. 

Dalibor Nešić rođen u Zočištu sa tugom se prisjeća napada Albanaca sa okolnih brda. 

"Sve što je zatečeno u selu je silovano, mučeno, prebijeno, a one koji nisu mogli da umaknu pred najezdom albanskih terorista i zločinaca su teroristi vukli po selu, a potom strpali u autobus", priča Nešić. 

On podsjeća da su, na dojavu preživjelih Srba, pripadnici njemačkog KFOR-a krenuli u potjeru i sustigli autobus sa blizu 30 staraca nadomak zloglasnog logora Klečka kod Suve reke i uspjeli da ih spasu i vrate ih nazad u Orahovac. 

Nešić kaže da o zulumu albanskih terorista dovoljno govori to što raseljenim Srbima nije dozvoljeno da ni danas obiđu porušene i spaljene domove. 

U Zočištu su izgrađene 44 povratničke kuće, ali je većina njih "razidana", a građevinski materijal ugrađen u velelepne višespratnice Albanaca podignute na srpskim imanjima. 

U centru sela na imanju porodice Nešić izgrađena je džamija u kojoj se, kaže Dalibor Nešić, propovijeda mržnja prema Srbima i ideja o otimanju imovine i progonu svega što je srpsko ili podsjeća na Srbe. 

Dolazak Srba i Svetu arhijerejsku liturgiju obezbjeđivao je veliki broj pripadnika Kosovske policijske službe, čije je prisustvo bilo primijetno i uz put koji od Kosova polja vodi preko Suve reke do Velike Hoče i Zočišta. 

Manastir Svetih Kozme i Damjana je u septembru 1999. godine miniran i uništen do temelja, uprkos prisustvu njemačkih vojnika iz sastava KFOR-a. 

U tom vandalskom činu albanskih ekstremista uništene su freske i ikone, kao i okolne srpske kuće, a monasi su samo nekoliko minuta ranije dislocirani. 

Tokom obnove, ispod razrušenog manastira pronađena je ikona svetih vrača iz 14. vijeka, polomljena na dva dijela. Na jednom dijelu nalazio se lik Svetog Kozme, a na drugom lik Svetog Damjana. 

Crkva je obnovljena u oktobru 2004. godine, za njenu izgradnju je korišćen kamen stare crkve, a novoizgrađena je skoro identična porušenoj. 

Crkva i posjed se sada nalaze u specijalnoj zaštićenoj zoni, u skladu sa Zakonom o specijalnim zonama, koji su kosovske institucije donijele na prijedlog Savjeta Evrope.