Magnetno polje Zemlje utiče na moždanu aktivnost ljudi

Dok je od ranije poznato da brojne životinjske vrste, poput ptica selica, morskih kornjača, pčela i pojedinih riba, koriste magnetorecepciju za orijentaciju i navigaciju, rezultati ovog istraživanja sugerišu da i ljudski mozak posjeduje sposobnost da registruje određene promjene u geomagnetnom polju, navodi Popular mechanics.

Međutim, naučnici naglašavaju da za sada nema dokaza da ova sposobnost utiče na svakodnevno ponašanje ili donošenje odluka, već predstavlja zanimljiv neurobiološki fenomen koji tek treba detaljno istražiti.

U kontrolisanom eksperimentu istraživači predvođeni dr Džozefom Kiršvinkom i dr Šinsukeom Šimojom sa Kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech) u studiji objavljenoj u eNeuro ispitivali su kako ljudski mozak reaguje na pažljivo kontrolisane promjene magnetnog polja.

Učesnici su boravili u posebno konstruisanoj, elektromagnetno izolovanoj komori, gdje su pomoću sistema kalemova mijenjani pravac i orijentacija magnetnog polja jačine približno jednake Zemljinom prirodnom magnetnom polju. Tokom čitavog eksperimenta ispitanici su sjedeli u potpunom mraku i tišini, dok je njihova moždana aktivnost neprekidno praćena elektroencefalografijom (EEG), kako bi se isključio uticaj svih drugih spoljašnjih nadražaja.

Analiza EEG zapisa pokazala je specifičan i ponovljiv odgovor mozga kada je magnetno polje rotirano na način koji odgovara prirodnim promenama karakterističnim za sjevernu hemisferu. Tada je zabilježena desinhronizacija alfa talasa, odnosno pad njihove amplitude. Alfa talasi najizraženiji su kada je osoba budna, ali opuštena, a njihovo slabljenje predstavlja dobro poznat neurofiziološki znak da mozak obrađuje novi spoljašnji stimulans i usmjerava pažnju na njega.

Nauka i tehnologija

Naučnici planiraju put do Marsa: Koliko traje put i koja je putanja najbolja?

Zanimljivo je da učesnici nisu bili svesni nikakve promjene u svom okruženju, iako je njihov mozak jasno reagovao na magnetni podražaj. Kada su istraživači promijenili smer magnetnog polja na način koji nije odgovarao prirodnim geomagnetnim uslovima, isti odgovor nije zabeležen, što ukazuje da reakcija nije bila slučajna niti posljedica tehničkih artefakata.

Iako je moždani odgovor bio mjerljiv, njegovo biološko poreklo još nije razjašnjeno.

Jedna od vodećih hipoteza jeste da u ljudskom organizmu postoje mikroskopske čestice magnetita – prirodnog minerala gvožđa koji može fizički reagovati na promjene magnetnog polja i potencijalno prenijeti signal nervnom sistemu.

Druga hipoteza razmatra ulogu proteina kriptohroma, koji kod pojedinih životinja učestvuje u magnetorecepciji i regulaciji cirkadijalnog ritma. Međutim, nijedan od ovih mehanizama za sada nije potvrđen kao objašnjenje magnetorecepcije kod ljudi i ostaje predmet daljih istraživanja.

Autori studije ističu da rezultati predstavljaju snažan dokaz da ljudski mozak može nesvjesno da reaguje na promjene Zemljinog magnetnog polja, ali ne potvrđuju postojanje razvijenog „magnetnog čula“ poput onog koje koriste ptice selice ili druge životinje za navigaciju. Takođe, istraživanje ne pruža dokaze da geomagnetno polje kontroliše ljudsko ponašanje, emocije ili donošenje odluka. Umjesto toga, ono otvara novo područje neuronauke koje bi u budućnosti moglo pomoći u razumijevanju da li ovaj suptilni odgovor ima neku fiziološku funkciju ili predstavlja evolutivni ostatak nekada korisnog senzornog sistema.

Biće potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li prirodne promjene Zemljinog magnetnog polja, uključujući geomagnetne oluje, mogu imati mjerljiv uticaj na ljudski mozak, san ili druge fiziološke procese.

(telegraf)