Najnovija studija istraživača sa njemačkog Instituta za hemiju Maks Plank iznijela je zastrašujuća predviđanja da bi od posljedica klimatskih promjena i zagađenja vazduha do 2100. godine moglo da umre čak 30 miliona ljudi.
Istraživači su do ovog broja došli koristeći najmodernije numeričke simulacije kako bi procijenili mortalitet izazvan ekstremnim temperaturama i zagađenjem vazduha, prenio je "Dejli mejl".
"2000-ih godina je oko 1,6 milion ljudi umiralo svake godine usljed ekstremnih vrućina ili hladnoće", rekao je vođa istraživanja Andrea Pozer i dodao da će se do kraja ovog vijeka taj broj najvjerovatnije uvećati sedam puta i dostići broj od 10,8 miliona žrtava. Tokom 2000-ih od posljedica zagađenja vazduha umiralo je oko 4,1 milion ljudi godišnje, dok će taj broj do kraja stoljeća skočiti na čak 19,5 miliona ljudi", dodali su istraživači.
Studija je objavljena neposredno nakon što je u izvještaju Ujedinjenih nacija upozoreno da planeti Zemlji u ovom vijeku prijeti katastrofalno povećanje temperature od 3,1 stepena Celzijusa.
Istraživači su svoje proračune zasnovali na projekcijama za period od 2000. do 2090. godine, analizirajući intervale od 10 godina, a podaci pokazuju da će vjerovatno biti velikih razlika u broju umrlih u različitim regionima.
Kako studija predviđa, najteže će biti pogođeni Južna i Istočna Azija, čemu će posebno doprinijeti ostarjela populacija i ekstremno zagađenje vazduha.
Nasuprot tome, u regionima gdje su prihodi visoki, kao što su Zapadna Еvropa, Sjeverna Amerika, Australija i pacifički dio Azije, broj smrtnih slučajeva od posljedica klimatskih promjena biće veći nego onaj izazvan zagađenjem.
U zemljama poput SAD, Еngleske, Francuske, Japana i Novog Zelanda taj trend se već ostvaruje, a eksperti upozoravaju da će se s vremenom on samo povećavati, pri čemu će ekstremne temperature biti veći rizik od zagađenosti vazduha.
To će važiti i za zemlje Centralne i Istočne Еvrope kao što su Poljska i Rumunija, kao i za dijelove Južne Amerike.
Istovremeno, nivo mora bi mogao porasti za čak 1,2 metra do 2300. godine, čak iako se ispune ciljevi zadati na Pariskoj konferenciji o klimi 2015, upozorili su naučnici.
Istraživači se nadaju da će najnovija studija istaći hitnost potrebe za akcijom kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena.
Nijedna od skoro 200 vlada koje su potpisale Pariski sporazum o klimi nije na putu da ispuni obećane ciljeve, navodi "Dejli mejl", podsjećajući da je jedan od tih ciljeva bilo i smanjenje emisije štetnih gasova na nulu u drugoj polovini ovog vijeka.
