U posljednjim satima prije očekivane prirodne smrti mnogi ljudi ulaze u razdoblje nereagovanja u toku kojeg više ne opažaju svoje vanjsko okruženje. Kao i rađanje, umiranje je proces.
Tijelo prolazi kroz niz događaja i promjena pri prelazu iz života u smrt. Dok je svačija vremenska linija drugačija, a smrt neće svaku osobu dočekati na isti način, ako doživite ‘očekivanu prirodnu smrt’, gdje doživite starost i umrete onako kako je priroda zamislila, vaše tijelo će se ugasiti kroz vrlo specifičan poredak, piše Metro.
Dakle, što se tačno događa u periodu ove ‘faze aktivnog umiranja’? Džejmes Halenbek, stručnjak za palijativnu njegu na Univerzitetu Stanford, navodi u knjizi "Palliative Care Perspectives" da umirući imaju tendenciju da gube čula određenim redoslijedom kako im se tijelo počinje gasiti.
Od nedostatka gladi do gubitka sluha, evo svega što se događa vašim čulima, uključujući ono što ide prvo, a šta zadnje.
Glad i žeđ
Halenbek kaže da većina umirućih ljudi prvo osjeti smanjeni apetit i žeđ. To je zato što tijelo koje umire ne zahtijeva iste vitamine i hranjive materije kao zdravo tijelo. Niti mu treba hrana i piće za energiju, jer je već u procesu gašenja. Osim toga, probavnom sistemu će takođe biti teže preraditi hranu i piće.
Govor
Kako tjelesne funkcije počinju s prestankom rada, govor će postati usporen, a održavanje razgovora postaće teško. Povlačenje iz komunikacije često je znak da osoba popušta smrti, a na kraju će vjerovatno potpuno izgubiti sposobnost govora, jer više vremena provode u snu ili u nesvjesnom stanju. Disanje umiruće osobe takođe će postati nepravilno, uključujući promjenu iz dubokog u plitko i ubrzanog u sporo, što znači da govor takođe može biti težak zadatak.
Vid
Sljedeće čulo koje napušta osobu je vid, a kada vid osobe počne slabiti, možda će moći vidjeti samo ono što je u blizini. Oni oko njih takođe mogu primijetiti da često zatvaraju oči ili ih napola otvaraju zbog smanjenja tonusa mišića. Što se tiče onoga što umiruća osoba doživljava, često će joj biti teško ispravno pratiti što se događa i ponekad može halucinirati. Na primjer, mogu vidjeti kućne ljubimce ili ljude koji su umrli prije njih. Njihov vid takođe može biti zamagljen sve dok ne padnu u stanje nesvijesti. Što se tiče izgleda, oči takođe mogu izgledati zacakljene.
Dodir
U kratkom razdoblju prije umiranja dok lebde u svijesti i iz nje, moguće je da će još moći osjećati dodire i slušati voljene osobe, ali jednom kad nastupi komatozno stanje, pretposljednji osjećaj je dodir, što znači da ove posljednje razmjene s porodicom i prijateljima mogu osjetiti samo oni. Ali dobra je vijest da osoba sada više neće moći osjećati bol. Međutim, malo je vjerojatno da bi uopšte osjećali bilo kakvu nelagodu, budući da bi se njihova briga sastojala od lijekova koji bi umiranje učinili što ‘ugodnijim’.
Sluh
U posljednjim trenucima prije smrti, većina pacijenata ulazi u razdoblje nereagovanja, u kojem više nisu u stanju reagovati ili iskusiti svoje vanjsko okruženje. U ovom trenutku mozak sada obrađuje senzorne informacije drugačije nego što je uvijek činio. Međutim, zahvaljujući revolucionarnom istraživanju objavljenom u junu 2020., dokazano je da je sluh posljednje čulo– a za neke je ljude s njima do posljednjih trenutaka.
Koristeći ЕЕG indekse, neuronaučnici sa Univerziteta "British Columbia" mjerili su električnu aktivnost u mozgu pacijenata u hospiciju nakon što su pali u nesvijest i nakon toga prestali reagovati. Istovremeno su izmjerili i mlade, zdrave učesnike radi poređenja. Otkrili su da je umirući mozak reagovao slično zdravoj kontrolnoj grupi, utvrdivši da je čak i u nesvjesnom stanju tako blizu smrti, sluh još uvijek prisutan.
