Novo istraživanje pokazalo je da proces dugotrajnog pamćenja ima svoju cijenu.
Naime, čini se da svaka nova memorija uzrokuje upalu u mozgu i oštećenje DNK u živčanim ćelijama. Međunarodni tim naučnika uporedio je cio proces sa pravljenjem omleta: prvo je potrebno pažljivo „uništiti“ jaja, a tek zatim nastaje omlet, ili u ovome slučaju, novi obrazac pamćenja.
Testiranja na miševima pokazuju da se sve to dešava unutar hipokampusa, dijela mozga koji služi za pohranjivanje dugoročne i kratkoročne memorije, prenosi V92.
"Upala moždanih neurona obično se smatra nečim lošim jer može dovesti do neuroloških problema poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti“, rekla je neuronaučnica Jelena Radulović sa medicinskog fakulteta „Albert Ajnštajn Koledž Medicine“ u Njujorku, a prenosi Science Alert.
„Upale određenih neurona u području hipokampusa ključne su za stvaranje dugotrajnih sjećanja. Ipak, naša otkrića sugerišu da je upala određenih neurona u području hipokampusa ključna za stvaranje dugotrajnih sjećanja“, dodala je Radulović.
Stručnjaci su kratkim, blagim elektrošokovima kod miševa podstakli epizodno pamćenje.
Detaljna analiza neurona hipokampusa otkrila je aktivaciju gena na putu TLR9, važnom za upalnu signalizaciju.
Ovog puta je bio aktiviran samo u određenim akumulacijama neurona, na kojima je kasnije utvrđeno oštećenje DNK. Mehanizmi upalne prirode kod miševa su trajali nedjelju dana, nakon čega su neuroni u kojima se pohranjuje pamćenje postali otporniji na spoljašnje sile.
Pritom su nove memorije ostale trajno zaključane i zaštićene od spoljašnjih smetnji. Nešto slično se vjerovatno događa i u ljudskom mozgu.
"Ovo je vrijedno pažnje jer smo neprestano preplavljeni novim informacijama, a neuroni koji kodiraju sjećanja moraju sačuvati informacije koje su već stekli i ne smiju ih ometati novi unosi“, kaže Radulović.
Kada su naučnici kod miševa lijekovima blokirali upalni put TLR9, životinje više nisu pamtile elektrošokove. Odsutnost TLR9 takođe je dovela do ozbiljnijeg oštećenja DNK, sličnog onome kod neurodegenerativnih poremećaja.
Naučnici su za liječenje dugotrajnog koronavirusa u jednom trenutku predlagali blokadu puta TLR9, ali ova studija pokazuje da to vjerovatno ne bi bila baš dobra ideja.
Istraživanje naziva „Formation of memory assemblies through the DNA-sensing TLR9 pathway“ objavljeno je u časopisu Nature.
