Paradajz je, osim po svojoj živopisnoj boji, poznat i po ukusu i brojnim zdravstvenim prednostima budući da je bogat esencijalnim hranljivim materijama. Paradajz je izvor beta-karotena, likopena i vitamina C, a svi oni su antioksidansi koji štite od oštećenja ćelija. Istraživanja su pokazala da hranljive materije u paradajzu mogu da smanje rizik od srčanih oboljenja, neurodegenerativnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Paradajz bi trebalo izbjegavati ili ga umjereno jesti u slučaju nekoliko bolesti i stanja.
Međutim, postoje određena zdravstvena stanja zbog kojih će pojedinci morati da budu oprezni kada jedu paradajz. Naime, postoje bolesti ili zdravstvena stanja zbog kojih bi bilo preporučljivo ograničiti ili izbjegavati paradajz, kao i proizvode na bazi ovog povrća. Znači, paradajz bi morao da se izbjegava ili jede u umjerenim količinama.
Refluks kiseline i GЕRB
Refluks kiseline i gastroezofagealna refluksna bolest (GЕRB) su stanja koja se karakterišu povratnim protokom želudačne kiseline u jednjak. Dr Еdvina Raj, dijetetičar u Aster CMI Hospital navodi da je paradajz prirodno kiseo, a neki ljudi sa refluksom kiseline ili GЕRB-om mogu da osjete nelagodnost ili pogoršanje simptoma nakon konzumiranja paradajza.
Visoka kiselost paradajza može potencijalno da izazove gorušicu ili pogorša postojeće simptome refluksa. Ako imate ova stanja, preporučuje se umjereno konzumiranje paradajza, a najbolje bi bilo da se konsultujete sa zdravstvenim radnikom za personalizovane smjernice o ishrani.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Osobe sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) često imaju povećanu osjetljivost na određenu hranu, uključujući i onu koja sadrži mnogo vlakana ili sadrži specifične šećere, kao što je fruktoza. Paradajz, posebno kada se konzumira u velikim količinama, može da bude potencijalni okidač za probavne smetnje kod nekih osoba sa sindromom iritabilnog crijeva. Preporučljivo je da ljudi sa ovim sindromom prate svoje simptome i, ako je potrebno, ograniče unos paradajza kako bi spriječili potencijalne nelagodnosti.
Netolerancija na histamin
Intolerancija na histamin (biogeni amin koji je pokretač akutnih alergijskih reakcija) je stanje koje karakteriše nesposobnost tijela da pravilno razgradi i metaboliše histamin. Paradajz se smatra hranom sa umjerenom do visokom količinom histamina, a osobe sa netolerancijom na histamin mogu da imaju simptome kao što su glavobolja, osip na koži, zapušenost nosa ili gastrointestinalni poremećaji nakon konzumiranja paradajza. Ako sumnjate na netoleranciju histamina, preporučuje se da se konsultujete sa zdravstvenim radnikom radi odgovarajućeg režima ishrane.
Kamen u bubregu
Na određene vrste kamena u bubregu, kao što su kamenci kalcijum oksalata, mogu da utiču faktori ishrane. Prema časopisu Biolodži, paradajz sadrži oksalate, prirodne supstance koje mogu da doprinesu stvaranju kamena u bubregu kod osjetljivih osoba. Ako ste već imali kamen u bubregu ili ste izloženi riziku od njihovog razvoja, korisno bi bilo da umjereno konzumirate paradajz i održavate odgovarajuću hidrataciju.
Alergije ili preosjetljivost
Iako je to relativno rijetko, neke osobe mogu da razviju alergije ili preosjetljivost na paradajz. Simptomi alergije na paradajz mogu da variraju od blagih do teških i mogu da uključivati osip na koži, svrab, koprivnjaču, otok ili gastrointestinalne smetnje. Ako sumnjate na alergiju na paradajz ili preosjetljivost, ključno je da potražite savjet ljekara i, ako je potrebno, podvrgnete se odgovarajućim testovima kako biste utvrdili uzrok simptoma.
