Izvor:
Magazin novosti
22.07.2024
20:01
Ljutnja nije samo neprijatno osjećanje, već može značajno da utiče i na naše fizičko i psihičko zdravlje.
Kada su iskustva ljutnje prečesta, suviše intenzivna, traju predugo ili nisu proporcionalna događaju koji ga pokreće, emocija može imati problematične efekte na naše blagostanje i naše zdravlje.
- Bijes je dio odgovora na borbu, smrzavanje ili bjekstvo u kome nadbubrežne žlijezde preplavljuju tijelo hormonima stresa, kao što su adrenalin i kortizol - objašnjava dr Rejmond Čip Tafrate, klinički psiholog i profesor.
Doživljavamo fiziološke efekte kao što su ubrzani otkucaji srca i visok krvni pritisak. Tijelo se fizički priprema za borbu da bi se odbranilo ili pobjeglo od opasnosti. Iako je ovaj sistem odgovora na stres u našem tijelu evoluirao da bi nas zaštitio, u većini slučajeva, ne treba nam dodatno pojačanje energije da bismo se izborili sa onim što izaziva naš bijes.
Evo nekih zdravstvenih efekata bijesa koje bi trebalo da znamo:
Doživljaj bijesa pokreće tijelo da oslobađa hormone stresa, koji vremenom mogu uticati na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da bijes (čak i trenutna ljutnja mjerena promjenama u izrazu lica) dovodi do promjena u srcu koje pogoršavaju sposobnost mišića da pumpa krv, što može dovesti do visokog krvnog pritiska i naknadnih komplikacija (kao što su bolesti srca, srčani udar, moždani udar, i metabolički sindrom). Šanse da imate aritmije su veće u vremenima kada ste ljuti ili pod stresom. To je zato što adrenalin, koji se povećava kada ste ljuti, može izazvati električne promjene u srcu.
Dokazi takođe sugerišu da je bijes posebno povezan sa većim rizikom od srčanog udara. U sistematskom pregledu koji je razmatrao studije sa ukupno skoro četiri hiljade učesnika iz više od pedeset medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, istraživači su otkrili više od dvostruko povećanje broja srčanih udara u roku od dva sata nakon izbijanja bijesa.
Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i crijeva u stalnoj komunikaciji i utiču jedni na druge. Jedna uloga našeg autonomnog nervnog sistema (koji reguliše nevoljne tjelesne procese) je da pomaže u regulisanju varenja. Ali to može biti poremećeno kada tijelo pređe u režim borbe, što se može desiti kao odgovor na stres.
Biti u stanju ljutnje može uticati i na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da je ljutnja često povišena kod emocionalnih poremećaja, kao što su anksioznost i depresija, i povezana je i sa lošijim simptomima i sa manjim odgovorom na liječenje. Bijes (posebno produžena ljutnja) takođe može uticati na našu koncentraciju i obrasce razmišljanja, što može uticati na naše odnose i sposobnost stvaranja veza.
Pokazalo se da ljudi koji se bore da kontrolišu svoj bijes ili se češće osjećaju ljuti imaju lošiji san. Istraživanja sugerišu da osjećaj ljutnje povećava psihičko uzbuđenje i mentalni nemir, što otežava mogućnost da zaspimo.
Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu