Napad panike i srčani udar imaju mnogo sličnih simptoma, tako da je ključno odrediti šta je posredi kako bi se napravila razlika. Bol u grudima, ubrzan rad srca, kratak dah i znojenje mogu da se jave i kod jednog i od drugog stanja, ali stručnjaci podsjećaju da samo srčani udar može da bude fatalan.
Napad panike i infarkt razlikuje samo zadravstveni radnik
Srčani udar nastaje zbog zapušenih arterija, koje ograničavaju protok krvi u srčani mišić. Simptomi se nastavljaju sve dok se osobi u problemu ne ukaže hitna medicinska pomoć. Za razliku od infarkta, tokom napada panike simptomi mogu da traju 20 minuta, a zatim da nestanu. Međutim, problem je što samo zdravstveni radnik može da potvrdi da li je riječ o srčanom udaru ili napadu panike, tako da bilo koji od uobičajenih simptoma treba ozbiljno shvatiti, kažu stručnjaci.
Sve zavisi ko osjeti bol u grudima
Muškarci stariji od 45 godina i žene od 55 i više godina imaju veći rizik od srčanog udara od mlađih muškaraca i žena. U visokorizične osobe spadaju i ljudi sa visokim nivoom holesterola i triglicerida u krvi, visokim krvnim pritiskom, gojazne osobe, osobe sa dijabetesom, metaboličkim sindromom ili porodičnom istorijom srčanog udara.
"Ako mlada osoba bez faktora rizika doživi bol u grudima, vjerovatnoća da se radi o srčanom udaru je veoma mala. Ali bol u grudima kod 50-godišnjeg muškarca, koji je dugogodišnji pušač i ima dijabetes skoro 20 godina, bol najverovatnije signalizira srčani udar i potrebna mu je hitna medicinska pomoć", ističe interventni kardiolog dr Raješ Dave iz Zdravstvenog centra Sveti duh Pen Stejt.
Poslije loših vijesti stiže napad panike
Stres i anksioznost su glavni faktori rizika za napad panike, ali anksioznost može da se dovede u vezu i sa srčanim udarom. Pacijenti koji dožive srčani udar često imaju neke simptome u danima ili nedjeljama prije napada, a infarkt se najčešće javlja tokom fizičke aktivnosti. Napad panike se obično dešava kada se osoba odmara i okidač može da bude anksioznost zbog saznanje neke loše vesti, na primjer.
Kardiolozi savjetuju da ljudi koji imaju napad panike treba da legnu ili sede na mirnom, tamnom mjestu i duboko udahnu kako bi usporili rad srca. Napadi panike mogu da se spriječe tehnikama za smanjenje stresa kao što su meditacija i joga, a na cigarete treba zaboraviti. U svakom slučaju, njihova preporuka je da ako ne možete da ocjenite da li je u pitanju panika ili srčani udar, treba pozvati hitnu pomoć.
