Medikalni onkolog Dušan Ristić navodi da prve analize ukazuju na jedinstven trend povećanog broja oboljelih od malignih bolesti u Srbiji, što se dovodi u vezu sa kontaminacijom osiromašenim uranijumom. Ristić ističe da je oko 50.000 slučajeva za jednu deceniju jedinstven fenomen.
Bombardovanje NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju počelo je 24. marta 1999. godine. Za 78 dana bombardovanja poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, među kojima je bilo 126 djece. Nema preciznih podataka o štetnim posljedicama bombardovanja po zdravlje ljudi, iako mnogi ukazuju na njihovo postojanje i teško mjerljive posljedice.
Medikalni onkolog Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije Dušan Ristić kaže da je oko 10 tona izbačenog osiromašenog uranijuma na teritoriju Srbije i Crne Gore za posljedicu imalo povećan broj oboljelih od malignih bolesti.
"Znamo da je 2001. bilo oko 200.000 oboljelih od malignih bolesti, a da ih je 2011. bilo 250.000. To je trend koji nije zabilježen nigdje drugdje i direktno se povezuje sa posljedicama bombardovanja", tvrdi Ristić.
Navodi da su kod pacijenata sa Kosova i Metohije zabilježene "bizarne forme klasičnih oboljenja".
"Na KiM je među albanskom populacijom takođe veliki broj oboljelih od malignih bolesti. Generalno, kod pacijenata se javljaju agresivnije ili indukovane forme, a povezujemo ih sa efektima zračenja ili osiromašenog uranijuma", smatra sagovornik.
Tumori pluća, dojke i debelog crijeva
Ističe da su tumori pluća najčešća maligna oboljenja.
"To je zato što se osiromašeni uranijum pri kontaktu sa čvrstom materijom raspršuje i izaziva veliku kontaminaciju. Po broju oboljelih i umrlih od karcinoma Srbija je prva u Еvropi. Paradoks je da smo istovremeno smanjili broj pušača, a da su ove brojke oboljelih i umrlih i dalje visoke. Godišnje imamo 7.000 oboljelih, a slijede oboljeli od karcinoma dojke i debelog crijeva - oko 4.000 godišnje. I ostali karcinomi dobijaju na zamahu", nabraja medikalni onkolog.
Naglašava da je problematično što u državi ne postoji sveobuhvatna analiza, već se problem posmatra parcijalno.
"Trendovi su jasni, potrebno je da se dokumentuju i dokažu. U nastanku raka ne igra samo jedna stvar, već to zamislite kao neku vrstu domina. Trebalo bi više njih da padne da bi se pojavio rak. Pod tim mislim na uzroke raka kao što su zagađenost vazduha, način života i ishrane, nedovoljna briga o reproduktivnom zdravlju i nekontrolisana upotreba hormonskih terapija", ukazuje Ristić.
Definitivni efekti u drugoj i trećoj generaciji
Smatra da će se posljedice upotrebe osiromašenog uranijuma na teritoriji Srbije osjetiti u narednim generacijama.
"Ovo do sada su prve analize. Definitivne efekte očekujemo u drugoj ili trećoj generaciji", kaže medikalni onkolog u razgovoru za Radio-televiziju Srbije.
Međutim, kao bitan pokazatelj postojanja posljedica, ističe slučaj tri pacijenta različitog uzrasta koji su bili na istom mjestu gdje je primijećeno prisustvo osiromašenog uranijuma.
"To je bilo oko Vranja. Jedan pacijent je imao 18 godina, drugi 55, a tu je bio i vojnik koji je čistio teren. Mladić je igrao fudbal na imanju koje je vojnik sanirao", zaključuje Ristić.
.webp)
