Navika koja mnogima djeluje bezazleno može povećati rizik od demencije

Pokazalo se da redovna konzumacija alkohola - čak i kada nije pretjerana - može znatno ubrzati propadanje mozga i povećati rizik od demencije.

Naučnici iz SAD-a sproveli su istraživanje na miševima kojima su deset sedmica nudili izbor između alkohola i vode. Ova metoda, poznata kao "hronično pijenje", pokazala je zabrinjavajuće rezultate: već i umjerene količine alkohola potiču propadanje moždanog tkiva i ubrzavaju nakupljanje toksičnih tvari koje se povezuju s Alchajmerovom bolešću.

Jedna od autorica studije, Šenon Makalej sa Univerziteta Vejk Forest, upozorava da alkohol može podstaći rani razvoj mehanizama koji vode prema Alchajmeru, bolesti koja stoji iza većine slučajeva demencije.

Ali nije sve ostalo samo na eksperimentima na životinjama. Tokom 2024. naučnici s Oksforda analizirali su moždane snimke 40.000 ljudi i došli do zaključka da alkohol spada među najštetnije faktore za zdravlje mozga, uporediv s onečišćenjem vazduha ili dijabetesom. Profesorica Gvenael Douaud, koja je predvodila istraživanje, otkrila je da su upravo ona područja mozga koja najbrže stare - i najranjivija kad je riječ o učinku alkohola.

Osim toga, studija je otkrila i zanimljive genetske poveznice: određene genetske varijante koje slabe moždanu mrežu povezane su s povećanim rizikom od niza neuroloških bolesti, uključujući Parkinsonovu i Alchajmerovu, ali i s neobičnim sostemom krvnih antigena, za koji naučnici dosad nisu znali da bi mogao igrati ulogu u degeneraciji mozga. 

Koliko je previše?

Preporuka britanskog NHS-a glasi: ne više od 14 jedinica alkohola sedmično – i to raspoređeno kroz najmanje tri dana. Za lakše snalaženje, to otprilike odgovara šest čaša vina od 175 ml ili isto toliko pinti slabijeg piva.

Jedna jedinica alkohola iznosi oko 10 ml čistog etanola – količina koju prosječna odrasla osoba metabolizuje u jednom satu. Ali naravno, koliko će alkohola ostati u vašem tijelu, zavisi i o tjelesnoj građi, polu i mnogim drugim faktorima. Zato poznavanje broja jedinica u piću pomaže zadržati kontrolu nad konzumacijom.

Početni znakovi demencije

Demencija nije bolest sama po sebi, već skup simptoma koji ukazuju na propadanje kognitivnih funkcija. Neki od prvih znakova uključuju:

- učestale promjene raspoloženja

- probleme s koncentracijom

- teškoće s obavljanjem svakodnevnih radnji (npr. zbunjenost prilikom davanja kusura)

- gubitak pamćenja

- poteškoće u komunikaciji

- dezorijentisanost u vremenu i prostoru.

(Klik)