Skoro 90 odsto svih karcinoma prostate ostaju desetinama godina klinički neprimjetni. Ovako visoka učestalost klinički neprimjetne ili slučajno otkrivene zloćudne bolesti je jedinstvena osobina raka prostate.

Rak prostate je zloćudni tumor koji nastaje u prostati, a vremenom se može putem krvi i limfe proširiti u druge organe i tkiva. Srećom, rak prostate uglavnom sporo raste u odnosu na mnoge druge vrste karcinoma.

Ko obolijeva

Rak prostate se pojavljuje najčešće kod muškaraca starijih od 40 godina. Kod gotovo polovine muškaraca koji imaju više od 70 godina mogu se ustanoviti barem mikroskopski tumori prostate.

Muškarci kojima je neko u porodici obolio od raka prostate, imaju značajno veći rizik od razvoja bolesti. Iako se razmatrala mogućnost da aktivni seksualni život povećava rizik razvoja raka prostate, većina kliničkih studija odemantuje tu mogućnost, piše "Net.hr".

Smatra se da postoji određena povezanost između nekih infekcija, kao što su bakterijski prostatitis i neke virusne infekcije (virus herpesa, humani papiloma virus, citomegalovirus), ali takva veza do sada nije naučno dokazana.

Desetogodišnja studija je pokazala kako muškarci s benignom hiperplazijom prostate (BHP) nemaju veći rizik od razvoja raka prostate.

Simptomi

Rak prostate u početnoj fazi nema nikavih simptoma. Kako se, međutim zloćudno tkivo širi može dovesti do sužavanje uretre (mokraćne cijevi), te uzrokovati probleme s mokrenjem. Tipični simptomi u poodmaklom stadijumu uključuju učestalo mokrenje, pogotovo noću.

Iznenadna pojava konstantnih bolova u kostima koji traju barem dvije sedmice vrlo je simptomatična za uznapredovali rak prostate.

Ovakvi hronični bolovi najčešće se pojavljuju u kičmi i ponekad sijevaju u malu karlicu, donjem dijelu leđa, kukovima ili kostima nogu. Bolovi mogu biti praćeni značajnim gubitkom tjelesne težine.

Postoje neka stanja koja mogu izazivati jednake simptome kao i rak prostate. Benigna hiperplazija prostate može svojim rastom pritisnuti uretru, uzrokujući probleme s mokrenjem. Prostatitis je upala prostate, najčešće uzrokovana bakterijom. Simptomi uključuju učestalo, bolno mokrenje, katkad praćeno povišenjem tjelesne temperature i pojavom krvi u urinu.

Koje se pretrage mogu napraviti

Klinički pregled obično uključuje pregled rektuma prstom (digitorektalni pregled) koji u slučaju raka prostate otkriva čvrstu i nepravilnu površinu povećane prostate.

PSA (prostata specifični antigen) je protein koji se nalazi u stanicama prostate. Može ga se otkriti u krvi svih odraslih muškaraca. Vrijednosti PSA su izrazito povećane kod muškaraca s rakom prostate, ali mogu biti povećane i kod nekih drugih bolesti prostate.

Analiza urina može otkriti krv ili upalne stanice u urinu. Citološki pregled prostatične tekućine može otkriti abnormalne zloćudne stanice.

RTG pluća, intravenska urografija (snimanje mokraćnog sistema uz pomoć kontrasta) i scintigrafija kosti mogu isključiti ili potvrditi pojavu metastaza.

Liječenje

Ljekarima na raspolaganju stoje tri osnovna načina liječenja:

• pažljivo praćenje bolesnika, s primjenom hormonske terapije ukoliko je to potrebno,
• hirurška operacija (prostate i/ili orhidektomija, tj. odstranjenje testisa),
• zračenje.

Prognoza

Rak prostate, iako drugi najčešći rak u muškaraca, ne spada u najčešće uzroke smrti. U većine starijih muškaraca mogu se, barem mikroskopskim putem otkriti zloćudne stanice, ali svega tri posto umire od raka prostate.

Obzirom da su većina tih tumora spororastući tumor niskog stepena zlućudnosti, stope preživljenja su izvrsne kod osoba kod kojih je dijagnostikovan u ranom stadiju.

Kada se rak prostate otkrije u ranom stadiju postotak izlječenja dostiže 98 odsto. Ukoliko je bolest uznapredovala, stope izlječenja su niske. Kada se kod starijih muškaraca razviju mikroskopski tumori, oni rastu tako polako da se najčešće događa da, kako je to jedan ljekar opisao:

"Mnogi muškarci umiru s rakom prostate, a ne od raka prostate".

U davanju bilo kakve prognoze najvažnije je odrediti stadijum raka (stadijum se određuje prema proširenosti zloćudnih stanica na prostatu ili izvan nje u druge organe i tkiva).

Prevencija

Nisu poznate efikasne mjere prevencije. Rano otkrivanje raka je danas moguće redovnim godišnjim skriningom muškaraca između 40 i 50 godina digitorektalnim pregledom i određivanjem vrijednosti PSA u krvi.

Dodatno se može učiniti ultrazvučna pretraga kroz rektum, s biopsijom sumnjivih područja.

Podsjetimo, legendarni trener Miroslav Ćiro Blažević je preminuo nakon duge borbe s rakom prostate. Ćiro je sutra trebao proslaviti 88. rođendan.