Bivši predsjednik Narodne skupštine Dragan Kalinić izjavio je da je danas, 32 godine od početka rata, više nego jasno da će BiH i dalje biti nemoguća država ukoliko se ne bude poštovala sloboda i ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda, kao i ustavno uređenje zasnovano na izvornim dejtonskim principima.
On je u izjavi Srni istakao da bi 1. mart, kao nekakav praznik BiH, trebalo apsolutno ignorisati i ne prihvatati reviziju istorije koja se putem njega pokušava sprovesti.
"Paradoksalno, ali istinito - dok god probosanske unitarističke snage budu veličale 1. mart BiH će se zaista svaki put, i to sve više i više pokazivati kao loše mjesto za srpski narod. Neka samo tako nastave!", poručio je Kalinić, učesnik i svjedok događaja sa početka 90-ih godina prošlog vijeka.
Zato je, kaže Kalinić, i sada i ubuduće važna odbrana Republike Srpske i njenih institucija.
Kalinić je ukazao da 1. mart, koji se u Federaciji BiH slavi kao dan nezavisnosti BiH, predstavlja istorijski falsifikat jer prikriva dvije važne činjenice.
"Prva je da se ovaj datum vezuje za referendum o nezavisnosti BiH na koji su pozvale muslimanske i hrvatske političke stranke strastveno uvezane u partijske zastave, a koji su Srbi predvođeni SDS-om sa razlogom bojkotovali", podsjetio je on.
Na referendumu je, kaže Kalinić, glasalo 63,7 odsto stanovništva i oni su u visokom procentu podržali odluku o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od Jugoslavije.
"Međutim, tadašnji zakon je propisivao da su rezultati referenduma validni tek ukoliko na glasanje izađe više od 66 odsto stanovništva, a to se nije desilo. Politički predstavnici Srba su osporili konačan rezultat referenduma, a Skupština ga nikada nije verifikovala", pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, odluka o nezavisnosti je bila ništavna sa tadašnjeg zakonskog stanovišta.
"To svi znaju, ali se prave ludi, uključujući i (Roberta) Badintera, nekadašnjeg međunarodnog izvršitelja raspada Jugoslavije", istakao je Kalinić, poslanik prvog saziva Narodne skupštine.
Druga važna činjenica kojom se falsifikuje istorija, ukazao je Kalinić, odnosi se na tvrdnju da su tobožnji građani BiH izglasali njenu nezavisnost.
On je pojasnio je da se zapravo radilo o tome da su u tadašnjoj BiH (nazivanoj "Jugoslavija u malom") dva naroda predvođeni svojim nacionalnim elitama i na nagovor zapadnih moćnika, protivnika opstanka postitovske Jugoslavije glasali suprotno volji Srba.
"A srpski narod u BiH se još krajem 1991. godine na plebiscitu masovno izjasnio za ostanak, makar i u krnjoj Jugoslaviji. Srbi u BiH su tako u ime takozvane građanske, a danas se vidi zapravo bosanske unitarne opcije, na silu odvojeni od svoje nacionalne matice", napomenuo je Kalinić.
On je konstatovao da se se konsekvence takvog političkog raspleta, nažalost, poslije vidjele kroz tragični ratni sukob u BiH i hiljade izgubljenih života.
U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRJ. Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.
Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar - dan kada je u američkoj vazduhoplovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.
