"Jedan je da se dodatno zaoštri stav prema Dodiku i politici Banjaluke, posebno vezano za odluke Narodne skupštine Republike Srpske, a naročito sada poslije proslave Dana Republike Srpske 9. januara. Dakle, nastojanje da se to pitanje što više internacionalizuje i da se EU aktivnije postavi prema Republici Srpskoj. Drugi cilj usko je vezan za predstojeće izbore u Mađarskoj i sasvim je sigurno da bi bilo koja vrsta reakcije prema Varheljiju na način kako to predlažu ovi parlamentarci uticala na ishod izbora u Mađarskoj", rekao je Zoran Milivojević, bivši diplomata.

Ovakvi potezi nisu od juče, tvrde stručnjaci za međunarodne odnose. Napad na institucije koje predstavljaju Srbi, kaže Miloš Šolaja, vrlo su bitni za njihove političke uspjehe. Njihove politike, poručuje godinama udaraju po Srbima. 

"Nezapaženo je prošlo da je Ketrin Ešton kao šefica za proširenje i spoljne poslove imala određenu tihu zabranu nakon njenog dolaska u Banjaluku i nakon toga niko dugo nije bio iz EU. To su neki krugovi koji bi se čak mogli nazvati i ljubiteljima ratnih rješenja koji traže jednostavno razlog da bi taj neki svoj autoritarizam, a protiv demokratskih procesa postavili kao jednu od politika, a na osnovu koje se odlučuje u EU", rekao je Miloš Šolaja, profesor Međunarodnog prava na FPN-u u Banjaluci.

Simptomatično je da je, pismo protiv Olivera Varheljija u Brisel stiglo nedugo nakon njegove posjete Banjaluci i sastanka sa srpskim članom bh.predsjedništva. Nije jasno šta je evroparlamentarcima tačno zasmetalo kada su i Dodik i Varhelji nakon sastanka jasno istakli očuvanje teritorijalnog integriteta BIH, ali i dva entiteta i poštovanje tri konstitutivna naroda. I baš zato, podvlače diplomate, jasno se vidi da je na djelu nastavak pritisaka na Republiku Srpsku.