Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da se Republika Srpska bavi istinom o svim ratnim događajima u BiH od 1992. do 1995. godine, dok se od političkih struktura iz Sarajeva nije moglo čuti da kažu nešto o zločinima nad Srbima u Sarajevu, Sijekovcu ili Jošanici.
Govoreći o najavljenom usvajanju Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, Košrac je naveo da iz Republike Srpske u kontinuitetu dolaze poruke mira, stabilnosti, dijaloga i dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
- Imam pravo na lične osjećaje da se druga strana bavi falsifikatima. Da li smo nekada čuli od bilo koga iz političkih struktura iz Sarajeva da kaže šta je sa Srbima u Sarajevu bilo? Šta je sa 127 logora u Sarajevu? Šta je bilo u Sijekovcu i Jošanici? Imamo li uopšte tu percepciju? Da li znamo da li je neko osudio tadašnju političku rukovodstvu takozvane republike BiH? - upitao je Košarac.
On je naglasio da se Republika Srpska ne bavi falsifikatima, te da je spremna da razgovara o najtežim pitanjima, ali na osnovu istine, a ne na fabrikovanim informacijama i podacima.
Govoreći o mogućem prijemu samoproglašenog Kosova u Savjet Еvrope, Košarac smatra da zapadne sile, između ostalog SAD i Njemačka žele da razvuku front napada na srpski narod, dodajući da su najadekvatniji odgovor na taj napad, politike predsjednika Srbije i Republike Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.
Košarac smatra da će Republika Srpska nastaviti da vodi odgovornu politiku utemeljenu na Ustavu i usmjerenu na pozitivno kretanje u dejtonskoj BiH, sa jasnom naznakom da nema centralizacije, visokog predstavnika, OHR-a, stranaca u institucijama i nametnutih rješenja.
On je istakao da je snaga Republike Srpske u kapacitetu predsjednika Srpske Milorada Dodika, navodeći da Bošnjaci i dio međunarodne zajednice žive u zabludi da će im biti lakše ukoliko Dodika uklone sa političke scene.
- Biće im mnogo teže. Ima ozbiljna ekipa iz Republike Srpske koja će biti potpuno naslonjena na kapacitete i političke koordinate predsjednika Dodika. Nećemo odustati niti ćemo dozvoliti da se neko igra sa političkom sudbinom /predsjednika Srpske/ Milorada Dodika - naglasio je Košarac.
Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice pričaju o dejtonskoj BiH, jačanju dejtonskog kapaciteta, dok se u principu vidi da postoji ozbiljan uticaj ambasadora SAD na ЕU, te na modeliranje novog okvira u BiH.
- Е, mi se borimo protiv novog okvira i to je naše legitimno pravo. Naše legitimno pravo jeste ustavna pozicija Republike Srpske - naglasio je Košarac u podkastu "Granica postoji".
Govoreći o evropskom putu BiH, Košarac je ocijenio da će pregovori sa ЕU trajati godinama, te naveo da postoje ambicije nekih političara iz Sarajeva da se to može brzo uraditi.
- To cijenimo na temelju našeg stava, koji smo na kraju krajeva čuli i od evropskih zvaničnika, da stranci moraju izaći iz institucija. Prije svega zatvaranje OHR-a i Ustavni sud - rekao je Košarac.
On je dodao da političkoj sceni u Sarajevu odgovara trenutni Ustavni sud, zbog toga što je on element ostvarivanja njihovih političkih ambicija, navodeći da je on "brat blizanac" OHR-a.
Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, rekao je da je ponosan na to što BiH, zahvaljujući Republici Srpskoj nije uvela sankcije Rusiji, navodeći da je ova zemlja za devet mjeseci 2023. godine bila najveći strani investitor u BiH.
- Naša je ozbiljna pobjeda u tome što smo uspjeli da onemogućimo sarajevske frustrirane političke tipove da se uvedu sankcije Ruskoj Federaciji. To je pobjeda politike Milorada Dodika i nas koji smo slijedili njegovu politiku - upitao je Košarac i dodao da Republika Srpska zagovara činjenicu da u spoljnotrgovinskom prometu BiH ne treba ići jednosmjernom ulicom samo ka ЕU.
On je upitao i u čemu je problem što Republika Srpska sarađuje sa Mađarskom, Srbijom i Kinom, koja je u vrijeme afričke kuge svinje donirala opremu u vrijednosti od 2,5 miliona KM.
Podkast "Granica postoji" emituje se svakog petka u 18.00 časova i nastavak je aktivnosti podrške institucijama Srpske iskazanim kroz narodne proteste koji su 17 puta organizovani na granici između Republike Srpske i susjedne FBiH.
