Disanje sve teže, iz Gradske uprave Banjaluka uvjeravaju da je mnogo toga urađeno

Kao neke od mjera navode operativne karte žarišta, identifikaciju najzagađenijih ulica i redovno pranje ulica. Te mjere, očigledno je, nisu urodile plodom, ali isto tako, nove, čini se, nisu u planu.

"Potrebno je napomenuti da je intenzivno pranje ulica dovelo do rezultata tako da u odnosu na isti period prethodne godine nemamo značajno zagađenje vazduha po pitanju lebdećih čestica. Naselje Lazarevo bilježi periodično prekoračene dnevne granične vrijednosti, dok se zagađenje lebdećim česticama PM 10 javlja u satnim vrijednostima na lokaciji Paprikovac", navode iz Gradske uprave.

Šta je za Gradsku upravu značajno, a šta beznačajno zagađenje, nije precizirano. Činjenica je da je Banjaluka danima najzagađeniji grad u BiH, ali i regionu, alarm je za uzbunu. Činjenica je i pomenute mjere nisu proizvele konkretne rezultate. Priča bez jasnih pokazatelja ne pije vodu, jer je demantuje samo jedan izlazak napolje, da ne kažemo na vazduh. Nove, i po mogućnosti efikasne mjere prijeko su potrebne.

„I sami ste rekli da vazduh nije loš, ni zagađen, već je opasan, tako da se može zaključiti da te mjere nisu bile ni adekvatne, niti pravovremene. Mislim da gradonačelnika ne treba podsjećati da treba da radi svoj posao i da takva vrsta odgovornosti je, isključivo, na gradonačelniku, a ja vam opet kažem, vrlo rado ću sazvati i vanrednu sjednicu, samo su nam potrebni materijali koji podrazumijevaju druge, nove, ozbiljnije mjere“, kaže Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

„Filteri koje smo predlagali za individualna ložišta i koji nisu, valjda, u trgovačkim lancima, nije ih moguće kupiti. To su sve stvari koje smo mi predlagali u prethodnom periodu, ali na sljedećoj sjednici, 19.11. ćemo ovu temu morati pokrenuti i predložiti da se održi i neka vanredna Skupština, gdje ćemo pričati o aerozagađenjima i o nekim daljim mjerama vezano za segment životne sredine“, rekla je Snježana Kutlešić Stević, pulmolog i odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

Ključnu ulogu u preduzimanju mjera za zaštitu vazduha imaju lokalne zajednice, odgovaraju nam u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Ipak, njihovi predstavnici koji su u Antaliji na forumu o klimatskim promjenama saznali su nešto više o tome, pa imaju savjete za banjalučku Gradsku upravu.

"Da se obavijeste ljudi kada treba da izlaze iz prostorija, odnosno kada treba da ostanu u prostorijama, u zavisnosti od zagađenja. Zaključak je da se ide u kontrolu individualnih ložišta. To je sve nedovoljno, prave efekte mogu donijeti samo neke dugoročne mjere. Te dugoročne mjere ne mogu se uraditi za kratak vremenski period, ali ono što se može jeste da se sjedne, da se uozbilji i da se definišu i pokrenu ti procesi koji su dugoročnog karaktera", rekao je Duško Solomun, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

S obzirom na to da je ovo pitanje u nadležnosti Grada, na republičkom nivou nisu se ovim mnogo bavili, ali izgleda da će morati, jer svi udišemo isti vazduh. I ne bježimo od toga, nije cilj da upiremo prst jedni u druge, već da se takmičimo ko će brže i efikasnije riješiti probleme koji muče sve građane, jasan je Nenad Stevandić.

„Pa, ja se nadam da ćemo mi imati Zakon o glavnom gradu i da ćemo mijenjati Ustav, u smislu da je Banjaluka glavni grad i kroz Zakon o glavnom gradu mnoge stvari ćemo morati da definišemo. Želje i parole ništa ne pomažu, samo mjerenja. Banjaluka je sa zagađenim vazduhom, struja je skupa za grijanje, ukoliko Toplana nije dobra ili je skupa, onda se ljudi griju na stvari koje zagađuju i to stvara lošu atmosferu za naš život i život naše djece“, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Potrebna su sistematska rješenja. Zagađen vazduh posljedica je dugogodišnjeg neodgovornog ponašanja, u svim segmentima. Ekspanzija je infrastrukturne gradnje, sve je više automobila, loži se sve što se može ložiti i tako dobijamo grad onakav kakvim smo ga gradili, zagađen i opasan po život, upozoravanju stručnjaci.

„Urbanističkim planom iz 1975. godine, tada se planiralo da trećina linija javnog prevoza bude na pet minuta polazaka, trećina na 10, trećina na 20. Nama je danas, kada imamo gradske linije sa frekvencijom polazaka na 20 minuta, mi smatramo da su te linije, zapravo, one koje su česte. Dakle, mi sistematski nismo ništa uradili na unapređenju biciklističkog saobraćaja, niti javnog prevoza, niti prostornog planiranja“, rekao je Dragan Kabić, Centar za životnu sredinu Banjaluka.

I, po svemu sudeći, nećemo u skorije vrijeme. Ove zime sigurno ćemo udisati nezdrav i opasan vazduh, zato zaštite se koliko god možete. Ako opasnosti postanu svjesni i nadležni, možda bi se mogli nadati da ćemo do naredne jeseni prodisati.