Balkanski dijalog

Amerika nema toliku moć kao nekada, ali ne želi tako lako da izgubi uticaj u regionima u kojima je tradicionalno bila veoma zastupljena. Ruska vojna operacija u Ukrajini, kao i najnovji izraelsko palestinski sukob na svjetsku scenu donose nove promjene i odnose snaga.

Sve jači su glasovi i pojedinih lidera unutar same Evrope koji se otvoreno protive bezpogovornom sluganstvu interesima Vašingtona.

U takvoj atmosferi Balkan kao i uvijek stoji na raskrsnici. Političke razlike i različiti interesi unutar svake od zemalja, ako se tome dodaju i veoma različiti strani interesi i uticaju, doveli su do gotovo permanentne krize u kojoj se ovaj region nalazi već nekoliko decenija.

Zato su zabrinute i evropske zemlje. Novo žarište na Balkanu, prvenstveno na Kosovu, EU više ne smije ni da dozvoli, a ne bi mogla to ni da finansijski i bezbjednosno izdrži. 

Sjedinjene Države se i dalje predstavljaju kao jedina instanca za rješenje svih razmirica, naročito u BiH. Rusija smatra da političari u BiH treba da budu osnova za dalji razvoj situacije, bez uplitanja sa strane. 

Međunarodna zajednica i dalje ne zna kako da se odnosi sa BiH. Dejtonski sporazum je sada samo izgovor za kontrolu koju stranci žele da provode u BiH. I pokazatelj koliko je zapadna politika zapravo narušila sam Dejton.