Inflacija u evrozoni ponovo ubrzava, šta to znači za kredite u BiH?

"Po našim podacima na 36% i 89% ukupnih kredita je vezano za fiksnu kamatnu stopu, a samo 11% je vezano za euribor. Na iznos od 11% ne bi trebalo da predstavlja neki veliki problem", rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Iz Udruženja banaka BiH kažu da rast kamatnih stopa Evropske centralne banke ne znači automatski i rast kamata u BiH, ali da se može posredno prenijeti na domaće tržište.

"Naravno da će se svjetska ekonomska kriza i inflacija na određeni način odraziti i na tržište BiH, moguće da će doći do rasta prosječne izlazne kamatne stope, mi zaista ne očekujemo bilo kakve problematične promjene niti očekujemo dramatičan rast kamata na tržištu", rekao je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Većina inflacije u BiH je "uvezena" s obzirom na negativnu razliku u odnosu uvoza i izvoza, poruka je Srđana Amidžića. Republika Srpska u proteklom periodu nije bilježila rast, već je imala stagnaciju cijena.

"Najveći inflatorni pritisak koji osjeti ovaj prostor je inflatorni pritisak EU koja donosi takve odluke, geopolitički mnogi ljudi mogu da kažu da njih ne interesuje sukob u Ukrajini, ali taj sukob u Ukrajini je doveo do toga da Evropa prekida veze sa Rusijom, nema više jeftine energente, onda više nema povoljan proizvod", rekao je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH.

Svaka promjena kamate može uticati i na kućne budžete. To je posebno izraženo kod rješavanja stambenog pitanja, ali i pokrivanja svakodnevnih troškova.

"Kada pričamo o kreditima to nije samo povećanje kredita, pogotovo ovdje neće svi krediti odmah poskupjeti, neće biti viša rata, postoje krediti koji imaju fiksnu kamatnu stopu, dok svi ovi krediti sa promjenljivom kamatnom stopom zasigurno će osjetiti sve ovo što se dešava i da će se povećati sledeće neke rate", rekla je Murisa Marić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora.

Inflacija u evrozoni pokazuje da tržište BiH nije potpuno izolovano. Razloga za paniku nema, ali je oprez pri svakom novom zaduživanju sada neophodan, stav je ekonomista.