Ko će staviti tačku na međunarodni nadzor nad BiH?

Milan Petković upozorava da će se teško doći do zatvaranja OHR-a ako uslov ostane ispunjavanje programa 5+2, jer nema naznaka da bi pitanje državne imovine moglo biti riješeno u skladu sa zahtjevima PIK-a, niti da će se promijeniti postojeće političke okolnosti.

"Ono što je svima potrebno u BiH jeste da postignemo konsenzus da se novi visoki predstavnik ne imenuje već da se ide na zatvaranje kancelarije visokog predstavnika jer smatramo da je 30 god nakon rata ta kancelarija potpuno nepotrebna i potpuno nepotreban visoki predstavnik mi imamo demokratske izabrane institucije koje vrše vlast u punom kapacitetu i ne vidim razlog za postojanje kancelarije visokog predstavnika", rekao je Milan Petković, pravnik.

I Nina Sajić smatra da prioritet treba da bude zatvaranje OHR-a, a ne imenovanje novog visokog predstavnika. Ističe da bi trebalo poništiti nametnute zakone, ali da za to trenutno nema političkih uslova.

"Visoki predstavnik i kancelarija visokog predstavnika ne može biti poluga niti zakonodavno tijelo kao što je bilo posljednjih godina u BiH, sa pravne strane trebalo bi je poništiti, međutim to je političko pitanje i ne očekujemo ni da će na ovoj sjednici SB ni u bliskoj budućnost doći do poništavanja svih odluka koje su na snazi", rekla je Nina Sajić, stručnjak za međunarodne odnose.

Republika Srpska svoj ustavni položaj temelji na Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, a njene nadležnosti nisu stvar volje međunarodnih zvaničnika. Ukidanje funkcije visokog predstavnika, smatraju u Srpskoj, bilo bi potvrda da BiH može funkcionisati bez stranog političkog nadzora.

"Činjenica da vršilac dužnosti visokog predstavnika, čiji status nije jednoglasno prihvaćen na međunarodnom nivou, iznosi dalekosežne ocjene o ustavnom položaju Republike Srpske, njenim nadležnostima i političkom djelovanju, dok istovremeno izostaje ozbiljna rasprava o budućnosti samog OHR-a, otvara pitanje institucionalnog legitimiteta i granica međunarodnog nadzora. Institucionalni kontinuitet ne može sam po sebi biti zamjena za politički legitimitet, kao što ni dugotrajnost određenog mehanizma ne može biti opravdanje za njegovo neograničeno trajanje", rekla je Ana Trišić-Babić, direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju.

"Krajnje je vrijeme da EU promijeni svoju politiku prema visokom predstavniku. Ne zbog toga što u BiH nema problema, nego zato što visoki predstavnik već odavno nema šta više da ponudi u BiH i samo pravi probleme. Ukidanje funkcije visokog predstavnika bilo bi mnogo više od administrativnog ili diplomatskog poteza. Bio bi to čin kojim bi se jasno i simbolički poručilo da na evropskom tlu prestaje vrijeme političkih tutora i počinje vrijeme stvarne emancipacije. Tek tada bi i priča o jedinstvenoj Evropi, zajedničkim vojnim snagama, jedinstvenoj spoljnoj politici i ravnopravnom ekonomskom prostoru dobila puni politički kredibilitet", rekao je Ognjen Tadić, pravnik.

Trideset godina nakon Dejtona, pitanje zatvaranja OHR-a i dalje je bez konačnog odgovora. Dok se traži put ka okončanju međunarodnog nadzora, ostaje pitanje kada će domaće institucije preuzeti punu odgovornost za funkcionisanje BiH.