Zapadni Balkan sve važniji za evropsku bezbjednost?

Važno mjesto u novoj strategiji će pripasti zemljama zapadnog Balkana čiji su ukupni vojni budžeti u 2025. godine iznosili 4,4 milijarde dolara, navodi se u dokumentu. Posebna pažnja posvećena je i neriješenim pitanjima u regionu.

„Tu uključujemo politike povezane sa ustavnim problemima BiH i zastojem u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova i Metohije", navode iz evropski parlament.

Iz Instituta za bliskoistočne i balkanske studije ukazuju na dvostruke standarde EU. U vrijeme Žan Klod Junkera EU je blokirala Zapadni Balkan zbog neriješenih sporova, dok danas ubrzano daje kandidatski status Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. BiH su date garancije da se tretira kao dio jedinstvenog odbrambenog prostora Evropske unije.

"Što je važno za BiH, zbog regionalnih, međunarodnih odnosa koji su vrlo kompleksni, ali i zbog tih nedavnih sukoba koji su bili na prostoru BiH i regiona da je to jedna garancija mira i stabilnosti BiH", rekao je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES.

Iz Hrvatske stižu poruke da se EU ubrzano militarizuje. Planira se potrošnja od 170 milijardi evra na naoružavanje.

"U uvodnom dijelu ove strategije Evropskog parlamenta se kao posebno pozitivan element naglašava izdavanje što je moguće većeg dijela državnih budžeta za naoružanje, za odbranu, to je u suprotnosti sa težnjom da se situacija smiruje", rekao je Žarko Puhovski, politički analitičar i filozof.

Evropska unija gubi svoju ekonomsku i političku snagu pa kroz ovakve poteze pokušava da vrati narušenu poziciju moći, poruka je stručnjaka za bezbjednost.

"Način na koji se ta strategija predviđa i planira mislim da je vrlo teško provodiva, iz prostog razloga što dobar dio članica EU više nisu u stanju da usaglase neka mnogo manje bitna pitanja, a da ne govorimo o vanjskoj politici gdje se vide ozbiljne pukotine u samoj EU. Ta strategija će otprilike biti pokušaj vraćanja na neke stare pozicije, ali s obzirom na sve ove političke promjene u svijetu mislim da su to nerealne želje Evropske unije", rekao je Saša Mićin, profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci.

Srbija ima značajno prisustvo u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija, dok je BiH među najmanje aktivnim učesnicima, navodi se u dokumentu. Politička stabilnost, vojna saradnja, usklađenost sa spoljnom politikom EU sve više postaju sastavni dio evropske politike prema regionu.