Drijemanje tokom dana povezano s većim rizikom od demencije

Istraživanje ukazuje na to da bi navika popodnevnog spavanja mogla biti rani pokazatelj slabljenja kognitivnih funkcija, a ne samo bezazlena navika, piše „Sajens alert“.

Rezultati nove studije

Naučnici predvođeni psihologom Adamom Spirom sa Univerziteta „Džons Hopkins“ analizirali su podatke 995 osoba starijih od 65 godina, prikupljene u okviru dugoročne američke studije o zdravlju i starenju (NHATS).

Na početku istraživanja nijedan učesnik nije imao znakove demencije. Tokom prosječnog petogodišnjeg perioda praćenja, kod 417 učesnika, odnosno 41,9 odsto, razvila se moguća ili vjerovatna demencija.

Nakon što su uzeli u obzir faktore poput starosti, pola, obrazovanja i različitih zdravstvenih navika, istraživači su utvrdili da osobe koje drijemaju svaki dan ili gotovo svaki dan imaju 48 odsto veću stopu demencije u poređenju sa onima koje nemaju tu naviku.

Slično tome, nenamjerno drijemanje povezano je sa 39 odsto većim rizikom. Analiza objavljena u časopisu „The Journals of Gerontology: Series A“ pokazala je i da kraći dnevni odmor, u trajanju do 30 minuta, nosi 40 odsto veći rizik od demencije u odnosu na osobe koje ne spavaju tokom dana.

Dvosmjerna veza

Važno je naglasiti da studija ne dokazuje da drijemanje uzrokuje demenciju. Veza je vjerovatno složenija i mogla bi biti dvosmjerna.

„Češće drijemanje moglo bi biti pokazatelj promjena u mozgu, a ne nužno njihov uzrok koji dovodi do demencije“, rekao je Spira.

Drugim riječima, neurološke promjene koje dovode do slabljenja kognitivnih funkcija mogu istovremeno izazvati i pojačanu pospanost. U tom slučaju, učestalo drijemanje nije uzrok, već simptom već postojećih promjena u mozgu.

Uticaj noćnog odmora

Dnevno drijemanje često služi kao nadoknada za loš noćni san, ali istovremeno može poremetiti i noćni odmor.

Istraživački tim uzeo je u obzir i te faktore. U analizi su prilagodili podatke kako bi isključili uticaj trajanja noćnog sna, dnevne pospanosti i rizika od apneje. Rezultati su pokazali da je povezanost čestog, nenamjernog i kratkog drijemanja sa rizikom od demencije i dalje ostala statistički značajna.

Potencijalni pokazatelj rizika

Iako priroda ove veze još nije u potpunosti razjašnjena, naučnici se nadaju da će dalja istraživanja pružiti konkretnije odgovore.

Ukoliko se povezanost potvrdi, praćenje navika dnevnog drijemanja moglo bi postati koristan alat u prepoznavanju rizika od demencije.

„Ako budući dokazi potvrde uzročnu vezu, dnevno drijemanje moglo bi postati još jedan promjenjivi faktor rizika u primarnoj prevenciji demencije kod starijih osoba“, navode istraživači.

„Čak i ako veza nije uzročna, navike drijemanja mogu poslužiti kao koristan pokazatelj budućeg rizika od demencije. To bi pomoglo u usmjeravanju preventivnih istraživanja na grupe sa visokim rizikom“, zaključuju naučnici.

(Indeks)