Ko može bolje da zna da li je med lažni ili pravi od dobrog pčelara. Takvog smo pronašli u Gradišci. Objašnjava - na vrlo jednostavne načine svako može da provjeri da li je kupio pravi med.
"Pravi med kada se ovako sipa on ima neprekinutu nit, dok patvorenom medu nit se prekida i to je znak da sigurno nije pravi med. Evo vidite, to je to. Sljedeći pristup može biti da se provjerava kada se okrene tegla da je vazduh u jednoj lopti, ne smije biti u više mjehurića", kaže pčelar Slavko Vidović.
Pošto je poznato da med ima velika ljekovita svojstva, onda bi trebalo i pripaziti kakav se uzima. Nije tajna da na domaćem tržištu ima dosta, takozvanog, lažnog meda. Slavko kaže da je stopostotni način provjere laboratorijska analiza ali da ni mali trikovi koje je otkrio ne mogu da odmognu i da su prilično pouzdani. U Republici Srpskoj se ne proizvodi dovoljno meda za potrebe stanovništva pa se često uvozi. Cijena mu je znatno niža što može da ukaže na to da nije pravi. Sve što je ispod deset maraka za teglu, ne bi trebalo da kupite.
Pčelari kažu da se na policama super marketa često može nači mješavina meda i falsifikata, kako bi okus bio bolji, a cijena niža. Međutim, jasno je to da falsifikat i pravi med nikada ne mogu biti jednako ukusni, a pogotovo ne jednako zdravi.
Slavko kaže da domaći pčelari imaju kavlitetan med ali da izvoz nikako ne prati uvoz. To pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH i Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske. Prošle godine u BiH uvezeno je meda vrijednosti dva miliona, a izvezeno za nešto više od 160 hiljada maraka.
"Ukupan uvoz meda u Republiku Srpsku u kilogramima u 2018. godini iznosio je 3.971, od čega se 3.922 kilograma odnosilo na uvoz iz Srbije. Ukupan izvoz meda iz Republike Srpske u kilogramima u 2018. godini iznosio je 1.156, od čega se 1.024 odnosilo na izvozu u Srbiju", stoji u saopštenju.
U Republici Srpskoj registrovano je više od dvije hiljade pčelara, koji posjeduju oko 150 hiljada pčelinjih društava.
