
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Kako se dani skraćuju, osobe sklone sezonskoj depresiji posljedice sve manje dnevne svjetlosti mogu osjetiti i fizički i psihički.
Istraživanja pokazuju da su njihove oči manje osjetljive na plavu svjetlost, a stručnjaci kao načine za ublažavanje simptoma preporučuju terapiju svjetlom, boravak na otvorenom i razgovor sa terapeutom.
Sezonski afektivni poremećaj (SAD) pogađa, prema procjenama, milione ljudi. Kod osoba koje imaju ovaj poremećaj epizode depresije najčešće se javljaju tokom jeseni i zime, a povlače se u proljeće ili ljeto, piše agencija AP.
Jedan od mogućih okidača jeste i pomjeranje sata na zimsko računanje vremena, nakon čega mrak pada već u ranim popodnevnim časovima.
Stručnjaci prepoznaju i blaži, subsindromski oblik sezonskog afektivnog poremećaja, dok o ljetnoj varijanti sezonske depresije još uvijek ima manje naučnih saznanja.
Ovaj poremećaj prvi je opisao i imenovao 1984. godine tim koji je predvodio doktor Norman Rozental, tadašnji istraživač američkih Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH). On smatra da se naziv i skraćenica SAD zadržala jer se lako pamti.
Jedinstven uzrok sezonske depresije još nije utvrđen. Prema podacima NIH-a, ovaj poremećaj mnogo češće pogađa žene nego muškarce.
Simptomi su slični drugim oblicima depresije, a uključuju dugotrajan osjećaj beznađa ili pesimizma, kao i poteškoće sa koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka.
Naučnici proučavaju način na koji posebne ćelije u oku pretvaraju plavi dio svjetlosnog spektra u nervne signale koji utiču na raspoloženje i budnost.
Sunčeva svjetlost sadrži veliku količinu plave svjetlosti. Kada je te ćelije apsorbuju, aktiviraju centre za budnost u mozgu, zbog čega se osjećamo budnije, a moguće i bolje raspoloženo.
Ketrin Roklin sa Univerziteta u Pitsburgu sprovela je istraživanje u kojem je testirala osobe sa sezonskom depresijom i one bez ovog poremećaja, kako bi utvrdila na koji način njihove oči reaguju na plavu svjetlost.
Rezultati su pokazali da su osobe sa sezonskom depresijom, posmatrane kao grupa, bile manje osjetljive na plavu svjetlost, naročito tokom zimskih mjeseci. To upućuje na jedan od mogućih uzroka zimske depresije.
Mnogi ljudi sa ovim poremećajem dobro reaguju na terapiju svjetlom, kaže doktor Pol Desan sa Klinike za istraživanje zimske depresije Univerziteta Jejl.
Ova terapija podrazumijeva izlaganje jakom svjetlu u trajanju od oko pola sata svakog jutra, uz pomoć posebnih uređaja čije je svjetlo približno 20 puta jače od uobičajenog osvjetljenja u zatvorenom prostoru.
Istraživanja podržavaju upotrebu lampi jačine oko 10.000 luksa, koje se koriste po 30 minuta svakog jutra.
Prema riječima doktora Desana, ovakav pristup može pomoći ne samo osobama sa sezonskom depresijom nego i onima koje tokom zime muče blaža bezvoljnost i nedostatak energije.
Cijene ovakvih lampi kreću se od 50 do više od 400 dolara, a Desan upozorava da su neki proizvodi koji se reklamiraju kao pomoć kod sezonske depresije preslabi da bi imali željeni efekat.
Univerzitet Jejl testirao je određene proizvode i objavio listu preporuka, dok vodič za izbor odgovarajuće lampe nudi i neprofitni Centar za terapiju životne sredine.
Uz terapiju svjetlom, antidepresivi predstavljaju jedan od osnovnih načina liječenja sezonske depresije. Ljekari preporučuju i održavanje redovnog rasporeda spavanja, kao i šetnje na otvorenom, čak i kada je vrijeme oblačno.
Efekti terapije svjetlom mogu nestati nakon prestanka njene primjene. S druge strane, kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), tokom koje osoba uz pomoć terapeuta prepoznaje i mijenja obrasce razmišljanja koji joj ne koriste, u istraživanjima je pokazala dugotrajnije rezultate.
To ističe Keli Rohan, istraživačica sa Univerziteta u Vermontu.
Rad sa terapeutom može pomoći ljudima da postepeno ponovo pronađu zadovoljstvo u svakodnevnim aktivnostima, navodi Rohan.
Ona savjetuje planiranje jednostavnih i prijatnih aktivnosti koje ne zahtijevaju mnogo truda, kako bi se osoba izvukla iz stanja povlačenja i neaktivnosti, poput odlaska na kafu sa prijateljem.
Napomena: Terapija svjetlom i lijekovi treba da se primjenjuju uz savjet zdravstvenog stručnjaka, posebno kod izraženih simptoma depresije.
(Kliks)
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Društvo
1 h
0
Društvo
2 h
0
Društvo
3 h
0
Društvo
4 h
0